Nakon ratnih strahota Vukovarci suočeni s haračem trgovaca

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Reklame

Zašto je hrana u Hrvatskoj najskuplja upravo na njezinom istoku, ondje gdje se ona najviše i proizvodi?

 Razlog je doduše jednim dijelom dobro poznat - ovdje je uglavnom riječ o sirovinskoj bazi, koja samo mali dio, primjerice, ulje i šećer ovdje i finalizira. No mala je to utjeha Vukovarcima, koji su, pokazuju to ankete o troškovima potrošačke košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata, poslije Pule najskuplji grad u Hrvatskoj za život četveročlane obitelji. No i jedini su koji, na mjesečnoj bazi, prosječno za kupnju namirnica moraju izdvojiti više od 3.000 kuna.

U posljednjih mjeseci sustiže ih i Slavonski Brod, s prosječnim izdatkom za hranu od 2.740 kuna. Više je to nego što za hranu moraju izdvojiti i u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Dubrovniku, pa i u Osijeku.

Hrana u Vukovaru je skupa jer ondje nedostaje velikih robnih centara, koji bi u međusobnoj konkurenciji kupce privlačili sniženjima. To je prvo što će vam odgovoriti stanovnici ovog hrvatskog grada heroja.

- No, ovo je prije svega i političko pitanje. Postojeći lanci u Vukovaru pred kupce postavljaju megalomanske zahtjeve. Svoje visoke marže pravdaju visokim rizikom poslovanja. No, smatram da su ti isti lanci vođeni pohlepom, jer za gradnju svojih objekta na ovom području su dobili poticaje od strane države, a i sada, poslujući na području od posebne državne skrbi ostvaruju različite pogodnosti. Poslije ratnih, ovo su novi profiteri koji se žele obogatiti na Vukovaru, smatra Nikola Kafelj, iz Udruge “Glas potrošača” za Vukovarsko-srijemsku županiju.

Za razliku od Vukovara, Slavonski Brod krcat je prodavaonicama i trgovačkim lancima, pa cijene opet “lete u nebo”. U čemu je onda problem?
- Možda upravo u tome što je riječ o lancima čija sjedišta nisu u Brodsko-posavskoj županiji. Tako smo mi ovdje onemogućeni za mogućnost dogovora direktnog plasmana proizvoda lokalnih proizvođača, što bi zasigurno osiguralo niže cijene na njihovim policama, mišljenje je Krešimira Rudeca, tajnika HGK Županijske komore Slavonski Brod.

Osijek se logično onda doista nalazi u najboljoj situaciji. Svi trgovački prehrambeni centri koji posluju u Hrvatskoj su ovdje, imamo i dobro razgranatog regionalnog trgovačkog igrača. Prema informativnim podacima koje nam je ustupila HGK Županijska komora Osijek, osam trgovačkih lanaca koji imaju trgovine površine veće od tisuću četvornih metara - Konzum, Billa, Mercator, Kaufland, Lidl, Interspar, Plodine i Metro (istina na području cijele Osječko-baranjske županije, ali je uglavnom riječ o trgovinama u Osijeku) u ukupnom zbiru imaju gotovo 100 tisuća četvornih metara ukupne površine. Odnosno riječ je o 65.000 kvadrata stvarno prodajnog prostora. No ako se tome pridoda kvadratura lanca Biljemerkant, te svih ostalih malih kvartovskih trgovina čini će da na svakog stanovnika Osijeka dolazi po jedan četvorni metar trgovine prehrambenih namirnica.

Krešimir Rudec tajnik Županijske komore Slavonski Brod
Nemamo mogućnost dogovora direktnog plasmana proizvoda lokalnih proizvođača, što bi osiguralo niže cijene na njihovim policama.

Prosječna obitelj u Hrvatskoj izdvaja mnogo više za hranu od europskih kućanstava, udjel hrane u potrošačkoj košarici je 40 posto.

Cijene prehrambenih proizvoda NSH prikuplja u više prodavaonica za svaki grad te su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda
2.523 kune prosječni su izdaci za prehranu u Osijeku
2.738 kuna prosječni su izdaci za prehranu u Slavonskom Brodu
3.130 kuna prosječni izdaci su za prehranu u Vukovaru