Gradonačelnik Željko Sabo na 10. Rapskoj fijeri

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Reklame

Gradonačelnik Željko Sabo na 10. Rapskoj fijeri

Na poziv gradonačelnika grada Raba g. Zdenka Antešića gradonačelnik Željko Sabo nazočio je jubilarnoj 10. Rapskoj fijeri.

Među brojnim uzvanicima bili su i župan Primorsko-goranski g. Zlatko Komadina te saborski zastupnik i predsjednik SDP-a g. Zoran Milanović.

Rapska fjera

Jedinstven u Hrvatskoj, srednjevjekovni ljetni sajam „Rabska fjera“ temelji se na povijesnom nasljeđu, te predstavlja u 2002. godini ponovno obnovljene općinske blagdane proglašene prvi put 21.07.1364. godine te je najveća vrijednost u njegovanju i razvijanju autohtonih i tradicijskih vrijednosti. Općinske blagdane „Rabske ferije“ proglasilo je Veliko Vijeće Grada Raba 21.07.1364. godine u počast Kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i u počast Sv. Kristoforu zaštitniku Grada Raba te su se održavale u svrhu štovanja moći Sv. Kristofora koje su prema legendi spasile Rab.

Sudionici Rabske fjere su obrtnici i zanatlije na otoku Rabu koji se aktivno bave i osiguravaju egzistenciju zanatima koji su postojali i osiguravali egzistenciju u srednjem vijeku te udruge i kulturno umjetnička društva koje se na dobrovoljnoj bazi bave tradicionalnim zanatima i njeguju tradicijske vrijednosti i izradu domaćih proizvoda i način življenja. Obnovljene svečanosti «Rabske fjere» održavaju se u skraćenom terminu na tri dana: 25.07. blagdan sv. Jakova, 26.07. blagdan sv. Ane i 27.07. blagdan sv. Kristofora. U vremenu od od 21:00 do 00:30sati.

Značaj i učinak i smisao najbolje dosada opisao je hrvatski akademik Slobodan Novak u predgovoru katalogu „Rabske fjere“ iz kojega smo izabrali slijedeći citat:

„Rabska fjera“… „… je, naprotiv, upravo dostojanstvena svečanost, kao što je i bila inaugurirana prije šest i po stoljeća. I nije isprazna sjajna parada, nego doista izraz želje da se, makar i samo intuicijom, prodre u tminu prošlih vjekova gdje su još prepoznatljive sjene naših predaka; da se sagledaju vlastiti korijeni, da se potvrdi i učvrsti svoj identitet. Da se, ispremreženi i oslobođeni/sputani sofisticiranim suvremenim tehnologijama, podsjetimo na ljepotu rada ruku, i vještinu prstiju, na žuljeve umjesto rukavica, na sudbinsku povezanost s prirodom, sa zemljom i morem; na duhovno i materijalno stvaralaštvo naših starih, njihovu individualnu inokosnu kreativnost, koju vrijeme ekipnoga rada, tekućih vrpca i strojne konfekcije pomalo zaboravlja.“

Tekst preuzet sa stranice http://www.tzg-rab.hr