Mladu Anicu Ferić iz Novih Perkovaca policija je pronašla mrtvu u četvrtak u 20.50 sati. Beživotno tijelo 27-godišnje djevojke koja je u nedjelju predvečer otišla u trgovinu kupiti cigarete otkriveno je u bunaru u poljskoj Doli nadomak mjestu gdje je živjela. Potvrdio je to i glasnogovornik PU osječko-baranjske Marko Ćaleta.

 Tijelo je prevezeno u Klinički bolnički centar Osijek na obdukciju, a prema nalazu mrtvozornika koji je konstatirao smrt, nema tragova nasilja – rekao je Ćaleta.

Posljednji je put viđena u blizini jedne lokalne trgovine u nedjelju oko 19 sati. Kamo je otišla nakon toga, ne zna se.

Ovaj vikend bio je topao i sunčan, a u Dubrovniku je u subotu izmjereno čak 28 stupnjeva Celzija. Lijepo i sunčano vrijeme će se, kažu meteorolozi, nastaviti i cijeli sljedeći tjedan. Sve do 1. listopada trebalo bi biti pretežno sunčano i na moru i na kopnu, a maksimalne temperature bi trebale biti do 24 stupnja Celzija.

Temperature mora bit će 22, 23 stupnja, a i bioprognoza će biti povoljna.

Zaboravite novčanik i kreditne kartice – u budućnosti će nam za kupovinu biti potreban samo mobilni telefon i Google Wallet aplikacija.

Google je ovaj servis najavio ranije ove godine, a sada će ga se u SAD-u i službeno moći koristiti. Na početku će biti dostupan jako malom broju korisnika – samo onima koji koriste Googleov Nexus S pametni telefon, i to na mobilnom operateru Sprint te samo u nekim gradovima u SAD-u.

Google Wallet omogućava plaćanje korisnicima kartica Citi MasterCarda, Vise, Discoverija i American Expressa, a moći će se plaćati i putem Googleove prepaid kartice. U Googleu napominju da je ovo tek početak i da žele omogućiti plaćanje svim karticama putem Walleta te će se u budućnosti ova aplikacija i usluga moći koristiti i na drugim telefonima.

Google servis za mobilno plaćanje baziran je na NFC tehnologiji (za povezivanje na malim udaljenostima) – sve što je potrebno za plaćanje jest pokrenuti aplikaciju na svom telefonu, ukucati tajni broj i odabrati karticu s kojom se želi platiti, a nakon toga treba mobilni uređaj prisloniti na kompatibilnu NFC platformu (kakve će se postavljati u trgovine, restorane, taksije...), kliknuti i transakcija će biti obavljena.

Googleovci kažu da su veliku pažnju posvetili sigurnosti ove usluge te će na početku postojati limit od sto dolara za potrošnju na kartici, kojeg će korisnici naknadno moći sami ukloniti. Ipak, za neku popularizaciju i masovno korištenje ove usluge trebat će proći još neko vrijeme – govori se o razdoblju od kojih pet godina.

Na Mashableu su objasnili koji su najveći problemi koji će pratiti daljnji razvoj ove usluge i njeno širenje među korisnicima. Prvo je što će trebati jako puno vremena dok većina ili barem veliki broj restorana i trgovačkih lanaca uvede podršku za ovakav oblik plaćanja. Zatim je problem i u broju telefona koji će imati NFC čip, no već od sljedeće godine možemo očekivati da će sve veći broj uređaja imati podršku za ovu tehnologiju – to su već najavili u Nokiji, a možemo ga očekivati i u novom iPhoneu (ili barem šestom modelu).

Treći razlog nalazi se u tome što potrošači teško mijenjaju svoje navike pa će trebati proći određeni period vremena dok se naviknu da više neće biti potrebno nositi kartice, već će se sve što im treba nalaziti u mobilnom telefonu.

Riječ je o 24-godišnjaku koji je zaposlen u jednoj zagrebačkoj policijskoj postaji, a kolege su njegov laboratorij - s lampama i improviziranom ventilacijom - otkrili kad je jedan od susjeda primjetio otvorena vrata policajčevog stana. Posumnjavši u provalu susjed je pozvao policiju, te je patrola odmah upućena na mjesto dojave. Kada su vidjeli obijena i otvorena vrata policajci su ušli u kolegin stan vjerujući kako bi još mogli zateći i provalnika na djelu. Među razbacanim stvarima vrlo su brzo primjetili i zelene biljke koje su jako nalikovale marihuani. Zato je sa sudskim nalogom pretražen stan 24-godišnjeg policajca, piše Novi list. Mladi policajac je navodno sjeme za svoje 'biljčice' pronašao na internetu, a pošiljka mu je stigla iz Nizozemske na njegovu kućnu adresu, zajedno s uputstvima o uzgoju.

Zagrebačka policija potvrdila je da je u Trakošćanskoj ulici na zagrebačkoj Trešnjevci pronađena mrtva osoba. Identitet osobe još nije poznat, kao ni okolnosti smrti što bi se trebalo utvrditi očevidom koji je u tijeku.

Prema informacijama s mjesta događaja, muškarac je oko 13.30 ušao je u kladionicu, ubio čovjeka hicima iz vatrenog oružja i izašao van.

Odvjetnik Zadro je inače iz Vinkovaca, a javnost ga je upoznala kao odvjetnika Mirjane Pukanić. No novinske stupce je punio i svojim ekscesima. Primjerice, prije dvije godine je, također na Trešnjevci, četiri sata sjedio na tavanskom prozoru tuđe obiteljske kuće i prijetio da će se baciti. Prije toga je skočio kroz prozor svoje kuće pri čemu je slomio nogu.

Priveden je i zbog slanja uvredljivih poruka supruzi majci i ocu koji su ga prijavili policiji, a 2008. godine ga je u Poreču jedan klijent nakon prepirke upucao u nogu.

Po prvi puta u tradiciji dugoj 46 godini, čak i prošireni šator Vinkovačkih jeseni nije bio dovoljno velik da bi primio sve zainteresirane posjetitelje Severininog koncerta. U prilog tomu idu i informacije dobivene od strane organizatora prema čijim se riječima koncertu odazvalo oko 10 000 ljudi, što unutar šatora, što van njega, što znači da su mnogi prisustvovali i samo "audio" verziji koncerta. Budući da je sinoćnji koncert bio posljednji prije Severininog potpunog posvećenja trudnoći, kao takav bio je po mnogočemu specifičan. Prije svega, atmosfera je bila nabijena posebnom vrstom obostranih emocija. U jednom trenutku, sasvim iznenada, uslijedilo je petominutno skandiranje Severininog imena, pomiješano sa gromoglasnim aplauzima, što je Severinu ponukalo da (prilikom izvedbe Virujen u te) siđe s pozornice te se izgrli s obožavateljima iz prvih redova. Istim postupkom uz mnogobrojne suzne oči i ovaj koncert je priveden kraju. Da je bilo mogućnosti, Severina je završni prizor poželjela "staviti u džep i ponijeti sa sobom" no ovako je spomenuti prizor pospremila u dubinu svoga srca. Koliko je koncert bio poseban dokazuju i brojni komentari na Severininoj Facebook stranici.

Britanska baka Joy Tomkins (81) iz Norfolka želi da je liječnici puste da umre ako se razboli. Zato si je na prsa tetovirala 'Ne oživljavati', a na leđa 'PTO' i strelicu (Please turn over, odnosno, molim okrenuti) ako slučajno padne na leđa.

Starica se odlučila za to nakon što spore i bolne smrti supruga Malcolma, piše Daily Mail. Iako nije kronično bolesna, posjetila je salon za tetovažu i platila 5 funti (43 kune) kako bi osigurala svoje pravo u slučaju nužde.

- Ne želim biti polumrtva, želim umrijeti. Bilo bi možda drugačije da imam 51, ali imam 81 godinu - rekla je baka šestero unuka koja ima artritis, Raynaudovu bolest i dijabetes. Nadala se kako će umrijeti sa 70, ali ipak je sretna što je doživjela ove godine.

- Ne želim da me se obitelj sjeća kao biljku. Ne želim ležati tjednima, mjesecima, godinama dok ne umrem. Moja svekrva je živjela 106 godina, ali zadnjih šest je bilo mučenje - dodala je. Njezina djeca, Thomas (52) i Mary (50), znaju za majčinu želju i sasvim je podržavaju.

Tako će od 1. rujna do 31. prosinca svojim potrošačima omogućiti da, od četvrtka do nedjelje, u miru mogu razgledavati proizvode za sebe i svoj dom, a da istovremeno paze i na svoj kućni budžet, jer se vikend kupnjom u Kozmu ostvaruje najbolja ušteda. - Potrebe i želje naših kupaca nama su uvijek na vrhu liste prioriteta. Akcijom Obiteljski vikend željeli smo svima onima koji preko tjedna rade omogućiti da u danima vikenda neopterećeni mogu otići u Kozmo i pronaći sve za sebe i kućanstvo po promotivnim cijenama - izjavila je direktorica marketinga Nina Šebečić Crnolatac prilikom predstavljanja akcije. Obiteljski vikend namijenjen je prvenstveno obiteljima, a upravo je obitelj Mirne Maras i Marija Valentića jedna od onih kojima će akcija biti dobrodošla. Veselimo se ovoj akciji jer zbog napornog radnog tjedna često nemamo vremena za normalnu kupovinu i razgledavanje asortimana, a sada ćemo upravo to moći zahvaljujući Obiteljskom vikendu - izjavili su Mirna Maras i Mario Valentić. Drogerija Kozmo na današnjem je druženju sretnoj dobitnici nagradne igra Jasni Kamenečki iz Zagreba uručila nagradni automobil marke Hyundai.

Svi su zatvori u Hrvatskoj dupkom puni - na manje od 4000 mjesta 5300 zatvorenika. Uz gradnju novih kapaciteta, nađeno je rješenje kako bi se mogao rasteretiti zatvorski sustav. Lagana plastična narukvica označuje svaki korak praćene osobe. Tijekom 24 sata u kontrolni centar odašilje signal o tome gdje se nalazi. Pozicija je svakih 30 sekundi updatana, odnosno osvježena i mi možemo vidjeti da li ste u zoni u kojoj imate dozvolu kretanja ili ste izašli izvan zone, objasnio je Tihomir Coha, voditelj projekta elektroničkog nadzora Securus.

Narukvica se može skinuti samo ako se uništi. U tom slučaju u kontrolnom se centru odmah oglašava alarm, a po potrebi interventna ekipa izlazi na teren. Sustav je jednostavan i gotovo savršen, ali skup. Samo pilot-projekt stajao bi od 200 do 500 tisuća, a na kraju milijun kuna. Radna skupina bi do kraja 10. mjeseca trebala prijedlog projekta poslati ministru na potpis. O samom datumu kada bi se elektronička narukvica trebala uvesti, ne možemo spekulirati, mogu samo reći da se moraju stvoriti određeni tehnički preduvjeti, rekao je Goran Brkić iz Uprave za probaciju.

U najboljem slučaju, sustav bi mogao zaživjeti do kraja sljedeće godine. Bio bi to spas za preopterećen zatvorski sustav. Devet stotina zatvorenika moglo bi zatvorske prostorije zamijeniti elektroničkom narukvicom, kaže ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Branko Peran. Dodao je kako očekuje rasterećenje zatvorskog sustava u većem dijelu kada zaživi sustav probacije u punom smislu riječi. Iako skup, elektronički nadzor ipak je tri puta jeftiniji nego boravak u zatvoru pa bi rasteretio državni proračun. Za razliku od Srbije koja je već uvela ovaj sustav, Hrvatska je tek u početnoj fazi.

Vlada i bankari postigli su velik kompromis, a detalje će brusiti do srijede, kada će objaviti dogovor

Klijenti koji imaju ratu kredita u protuvrijednosti 1000 švicarskih franaka, mjesečno će otplaćivati 5800 kuna. U odnosu na današnji tečaj, to je gotovo 1000 kuna manje.Osnovni gabariti To je suština dogovora koji su danas zaključili predstavnici Vlade i banaka, a usuglašeni model ublažavanja posljedica rasta tečaja švicarskog franka Jadranka Kosor i bankari javnosti će prezentirati u srijedu.

Nakon susreta s ministricom financija Martinom Dalić na kojem su se definirali osnovni gabariti, predstavnici Hrvatske udruge banaka danas su brusili posljednje detalje vezane uz način pomoći dužnicima u švicarcima.

Čini se da je na pomolu velik kompromis između onoga što je tražila Vlada i stavova bankara, ali uz jedan uvjet: da Vlada bankama ne uvodi nikakav porez na aktivu.

Istodobno, pao je i tečaj franka, na 6,75 kuna. Prema dostupnim informacijama, ministrica M. Dalić i bankari postigli su dogovor da se ide na model balona, što znači da će dužnici u definiranom roku otplaćivati kredit po fiksnom tečaju, a razliku između fiksnog i tržišnog tečaja plaćati poslije.

Samovolja banaka

Susret je bio vrlo konstruktivan, što se za prethodne razgovore baš i ne bi moglo reći - priznao je jedan bankar. Izostanak ministara Đure Popijača i Domagoja Miloševića, čini se, olakšao je pregovore, a i bankari su ovaj put došli s malo ambicioznijim pristupom. O opciji oporezivanja banaka nije se ni govorilo jer su banke jasno dale do znanja da u tom slučaju dogovor i nije moguć.

Ako to Vlada želi, neka uvede porez. U tom slučaju, banke će nastaviti poslovati u skladu sa sklopljenim ugovorima - izjavio je član Uprave jedne banke.

Što uključuje model balona?

Ministrica Martina Dalić inzistirala je da se tečaj franka fiksira na 5,8 kuna, kao što je predložila premijerka Jadranka Kosor. Bankari smatraju da bi više opravdanja imao tečaj od 6 kuna, ali znaju da Vladin prijedlog ima i političku težinu. Niža razina tečaja podrazumijeva da će biti veći dio otplate kredita koji ide na balon. Banke su pristale i na postupno spuštanje osnovnih kamatnih stopa na švicarce , što će dodatno smanjiti iznos rate. Međutim, to ipak neće biti onako kako je tražila Vlada, da se kamate vrate na početne pozicije kada je realiziran kredit.

Tečajne razlike

Koliko će se smanjiti, ovisi od banke do banke. Neke su već spuštale kamatne stope, više od drugih. Usto, bankari stalno podsjećaju da su oni koji imaju teškoća s vraćanjem kredita mogli doći na šaltre i zatražiti reprogram ili moratrorij, a dogovarali su i niže kamatne stope.

Ostalo je otvoreno pitanje iznosa kamatne stope za dio duga koji ide u balon, koji čini razliku između fiksnog i tržištnog tečaja, kao i rok njegova trajanja. Valja očekivati da će se idućih dana polazne pozicije pregovarača približiti. Kad je riječ o kamatnoj stopi, Vlada traži da ona bude nula, a banke predlažu da iznosi oko četiri posto. Računa se da bi na kraju mogla biti od dva do tri posto. Rok trajanja balona, pak, teško će iznositi deset godina, kao što predlaže Vlada. Vjerojatniji je rok od pet do šest godina.

Dug neće biti oprošten

Razlog njihovoj ranijoj rezerviranosti prema iznalaženju konačnog dogovora, čini se, upravo je bio dojam koji se stvarao u javnosti da će dio duga, zahvaljujući Vladinoj intervenciji, sada biti oprošten, te da je politika u prvom planu. No, ostaje i činjenica da su banke ostavljale dojam pasivnosti i nezainteresiranosti, bez obzira na veličinu problema i stvorenu psihozu.

Tvrdi da ga odluka Ustavnog suda kojom je odlučeno da nema dvostrukog prava glasa nije iznenadila. 'Znamo kako sud radi, od kojih je ljudi sastavljen. I do sada je radio po političkim kriterijima, a ne po ustavu i zakonu', rekao je.

Dodao je kako među sucima Ustavnog suda ima onih koji nisu birani u skladu s visokim vrijednostima ustavnih zakon. 'No, o tome što sam u međuvremenu saznao govorit ću jednom drugom prilikom', rekao je.

Milorad Pupovac kaže kako su nacionalne manjine napokon bile izašle iz političkog geta, prestala je segregacija na biračkim biralištima, nitko birače nije pitao tko su i što su, kada smo to unaprijedili, sada to Ustavni sud vraća na nešto što nacionalnim manjinama nije drago i nije po Ustavu. 'Ustavni sud imao je pravo donijeti tu odluku ali voditi političku kampanju gdje je Sud sredstvo da se stvori raspoloženje u kojoj SDSS navodno ima privilegiju', rekao je Milorad Pupovac.

Dodao je da je kampanja počela u Saboru pa se preselila na Ustavni sud. 'Sud je znao kakva pravila priprema Sabor, imao je vremena da ne napravi ono što je sada napravio a to je da prije izbora mijenja izborna pravila', tvrdi Pupovac. Na upit kako komentira špekulacije da je sporni zakon bio dar HDZ-a SDSS-u za suradnju u koaliciji, Milorad Pupovac prvo se nasmijao. 'Teško je bilo surađivati, teško je bilo pregovarati i teško dođi do 129 zastupnika izglasa ovaj Ustavni zakon. Nema toliko HDZ-ovaca i SDSS-ovaca, prema tome, ljudi su zaključili da u tome ima nešto pozitivno, no netko je odlučio da pokrene kampanju i da označi SDSS, da označi manjine i kaže da je riječ o privilegijama', kaže Pupovac.

Naglašava kako se to dogodilo nakon što smo završili pregovore za Europsku uniju. ''Imamo pravo vjerovati da je Ustavni sud uzeo ovlasti Sabora, kao što je to učinio u nekim drugim situacijama, imamo razlog da inzistiramo na našim pravima, imamo razloga da obranimo u ono što vjerujemo, a prije svega Sabor i sebe kao zastupnike', zaključio je.

Njegove emocije prema udatoj Marijani Čvrljak (27) prejake su da bi je zaboravio pa je odlučio obnoviti vezu s njom. Usprkos snažnom protivljenju roditelja i vlastitim izjavama da je ljubav s Marijanom za njega svršena priča, Nikola Nemešević (22) pomirio se s Marijanom, donosi srpski Alo.

Htio je poslušati savjet roditelja, ali Šibenčanka mu je iz dana u dan sve više nedostajala i jednostavno nije mogao bez nje - tvrdi izvor za Alo te dodaje da Nemeš nikad nije ni htio prekinuti s Marijanom, ali je to učinio pod pritiskom okoline.

Marijani se navodno javio čim se vratio s Tasosa i razgovarali su satima. Rekao joj je da mu je žao zbog načina na koji ju je ostavio i povrijedio u finalu Big Brothera.  

Pozvao ju je u Beograd da o svemu porazgovaraju i ona je odmah krenula na put. Pričali su četiri sata i odlučili ljubavi dati još jednu šansu - kaže izvor blizak Nemešu.

Otac ne zna za pomirenje

Marijanin otac Ivo Kovačević za Story je rekao da ona nije odlazila iz Knina, da je cijelo vrijeme u obiteljskom domu. O pomirenju svoje kćeri i Nemeša ne zna ništa. Marijana pomirenje s Nemešom ne želi komentirati, dosta joj je da je njen privatni život javna stvar.

Pomirenje BB golupčića bit će pokazano u emisiji 'Sve za ljubav' koja će se emitirati večeras u 22:00 na TV Pinku. - Ne znam ništa o tome, ali ako je istina, jako mi je drago - rekao nam je Horvat o pomirenju Marijane i Nemeša. Marijanina sestra Maja Kovačević za Net.hr rekla je da kao ni njen otac Ivo, nema saznanja da su se Marijana i Nemeš pomirili. Dodaje da Marijana nije putovala u Beograd.

U Hrvatskoj, nakon što je franak dosegao svoje rekordne razine, a kamata za kredite u CHF od 2005. rasla nekoliko puta, preko Facebooka i foruma stvara se kritična masa, okupljaju stotine mladih obitelji koje već sada ne mogu otplaćivati stambene kredite za svojih 35, 50, 60 kvadrata. Prvih i jedinih kvadrata u životu, koje će uskoro izgubiti, a banci i dalje dugovati, ne počnu li država i regulator, HNB, kažu, obavljati svoj posao.

Potpisali su, zaključuju, ugovore s valutnom klauzulom i nije im namjera sada tražiti spas iz državnog proračuna, već žele da HNB i država prisile banke da se njihovo dužničko ropstvo pretvori u uravnotežen odnos s bankama, u kojem će obje strane u jednakoj mjeri podnositi rizik kredita. Pronašli smo koordinatore udruge u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku, no dok se udruga i formalno, za dvadesetak dana, ne registrira, ne žele sa svojim imenima izlaziti u javnost. Na to je pristao samo riječki koordinator Tomislav Prpić. Čekati se, kažu, nema više što - oformljuju tim odvjetnika, financijskih savjetnika i profesora ekonomije, koji će ih poduprijeti. "Kad sam se 2006. godine odlučio na kupnju nekretnine, nisam imao veliko znanje o valutama. Uspio sam pronaći stan po prihvatljivoj cijeni, na kredit. Izbor je bio moj i zbog njega sam kriv - par stotina kuna razlike u korist 'švicarca' naraslo je u 35 posto veću ratu i 35 posto veći preostali dio glavnice", priča Tomislav.

U međuvremenu je, dok mu je rata rasla, naučio nešto o valutama i kamatama, promatrajući ljude koji sve ovo prihvaćaju i sliježu ramenima. "Nedavno sam naišao na grupu ljudi koji su dijelili moja razmišljanja i osjećali da možda ne bi bilo loše da preispitamo ispravnost nekih postupaka koji su bili nametnuti kao dogme o kojima se ne raspravlja. Tako sam se pridružio udruzi Franak", kaže Tomislav. Naučio je puno, kao i ostali članovi udruge, kojih je svakim danom sve više. "Smisao valutne klauzule je eliminacija rizika i zaštita vjerovnika od deprecijacije valute, kune. Ovo što se dogodilo nikako, međutim, ne možemo smatrati deprecijacijom kune, jer bi u tom slučaju kuna deprecirale prema cijeloj košari valuta, a ne samo prema franku. Valutna klauzula je pretočena u sredstvo zarade banke, s obzirom na to da banke imaju tek mali dio obveze prema svojim izvorima financiranja u CHF. Zbog ovoga udruga planira tražiti povlašteni tečaj u procesu konverzije kredita", ističe Tomislav.

Kad je kamatna stopa u pitanju, kaže, metodologija bankama dozvoljava da same odluče hoće li povećati ili smanjiti kamata. Rizik zemlje pao je unatrag dvije godine, referentna kamatna stopa na povijesnom je minimumu (ispod 0,25), trošak regulacije je smanjen, operativni troškovi nisu značajno rasli pa ostaju dobit i rizik banke/klijenta. Rizik klijenta kojemu se nije mijenjao status ne bi se trebao mijenjati, rizik banke je očigledno kompenziran na račun urednih klijenata da bi se pokrili gubici od poslovnog sektora i ostalih loših kredita, a dobit je uredno zaštićena sa solidnim rastom u krizna vremena. I što imamo? Situaciju u kojoj su kamate na CHF kredite previsoke s obzirom na jeftine izvore za koje banke tvrde da su također u švicarcima. Država, kaže Tomislav, nije stala u zaštitu svojih građana, dapače, zadnji njezin potez, s bankama potpisani memorandumom o produljenju stambenih kredita u CHF, bio je "dodatni šamar zdravom razumu".

SPLITSKI KOORDINATOR

Nasanjkani smo Splitski koordinator Udruge “Franak” G.D. ima 31 godinu, radi kod privatnika za četiri tisuće kuna, ima suprugu s profesorskom plaćom, a djece nema, jer za svojih 36 četvornih metara u Splitu otplaćuje kredit koji mu je unatrag četiri godine s početnih 2.600, porastao na 4.400 kuna mjesečno. Na "švicarce" je, priča nam, pristao na nagovor svog nekadašnjeg prijatelja, osobnog bankara, a glavnica mu je u međuvremenu porasla za 150.000 kuna. "Svi smo mi mladi i sposobni, pa ćemo kao takvi pobjeći van, jer nam ovdje poručuju da smo 'špekulanti', a zapravo nas je 50-ak tisuća, koliko nas otplaćuje kredit u CHF, nasanjkano", zaključuje Splićanin. Koordinatori u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku, dok se udruga ne registrira, ne žele sa svojim imenima izlaziti u javnost.

IMAJU ŠANSE

Imaju šanse, tvrdi nam Marija Duljković, sudska vještakinja za financije i bankarstvo, no samo ako HNB i banke odrade svoj dio posla. "Postoje mjere i zaštitni mehanizmi kojima se može uspostaviti ravnoteža između ugovornih strana - banaka i dužnika. Sada te ravnoteže, koju predviđa i Zakon o obveznim odnosima, nema, jer je sav rizik prevaljen na leđa dužnika. HNB je zadužen za kontrolu tržišnog natjecanja, no postavlja se pitanje je li pratio tržište, kad je dopustio da sve rizike kredita snosi samo jedna ugovorna strana - dužnik?", pita vještakinja. Ona napominje kako su svi prijedlozi dosad ponuđeni iz banaka i Vlade neprihvatljivi za korisnike kredita, jer samo povećavaju ukupno kreditno zaduženje.

Došli, uzeli dva milijuna eura i otišli. Nisu zabili, a mogli su primiti, na trenutke se činilo i kao da im se baš ne da igrati, no to je bila momčad Barcelone koja je na Poljudu upriličila proslavu 100. rođendana Hajduka. Momčad koja se okupila prije četiri dana. No i s rezervama, bila je to momčad Barcelone, najveće ime koje je gostovalo na Poljudu.

Gromoglasni zvižduci dočekali su europske prvake na predstavljanju uoči samog početka utakmice. Samo dvojica igrača iz prvih 11 bili su na terenu, golman Victor Valdes i napadač David Villa. A ostali? Većinu njih znali su jedino zaluđeni igrači menadžerskih igrica na računalu.

Šteta što nisu svi došli pa da vidimo gdje smo - rekao je Marin Tomasov koji je imao dvije sjajne prilike u prvom dijelu. Nije zabio, a Barcelona je potom zavladala terenom. U drugom dijelu mogli su Katalonci slaviti, no stativa je u dva navrata bila na strani Hajduka.

Hajduk je jak. Nama je ovo bila prva utakmica sezone, zadovoljni smo. Nije nam bio važan rezultat. Prva utakmica važna je za formu i za okupljanje momčadi. Sutra nam se priključuje Sanchez, strašan je to igrač.- rekao je Andres Iniesta koji je ušao u drugom dijelu i praktički sam vukao europske prvake. No dobio je Iniesta i kroz noge. Brkljača je to smislio prije utakmice.

Dogovorio sam se s prijateljem da ću pokušati progurati loptu kroz noge Iniesti. I uspio sam - rekao je Mario.

Na Poljudu je atmosfera zaista bila spektakularna?

Je, ambijent je bio predivan. Užitak je igrati ovdje - rekao je Pep Guardiola.

Hajduk je odigrao 0-0 s europskim prvacima i zaključio proslavu 100. rođendana kluba. Dobro su stajali Splićani na travnjaku, imali su svoje šanse, no ostalo je 0-0. Sretan je nakon utakmice bio i trener Hajduka Krasimir Balakov.

 Moji igrači bili su disciplinirani, tako moramo igrati uvijek. Svi igrači dali su sve od sebe, nije lako igrati protiv Barcelone. Zadovoljan sam i ovo je bio sjajan test za utakmicu protiv Stoke Cityja - rekao je Balakov i dodao: 

Moramo poboljšati improvizaciju i kreativnost u sredini terena, no to nije bilo lako protiv Barcelone.

Pod jakom policijskom pratnjom sinoć u 20:10 sati Dragan Paravinja ušao je u RH na graničnom prijelazu Strmica kod Knina. Policija ga je u 23 sata i 25 minuta dovela u šibenski zatvor. Tamo će navodno biti ispitan u ponedjeljak. Paravinja je privremeno izručen hrvatskim vlastima zbog slučaja nestanka Antonije Bilić, za što će biti zadužen Županijski sud u Šibeniku. Paravinja se u BiH nalazio u pritvoru u Kuli u istočnom Sarajevu.

Njegovo privremeno izručenje je potpisao ministar pravde BiH Bariša Čolak kako bi se rasvijetlile okolnosti nestanka Antonije Bilić. Paravinja je nakon uhićenja u BiH policajcima u Banjoj Luci priznao da je ubio maloljetnu Drnišanku, ali je potom pred Sudom BiH opovrgnuo taj iskaz, kazavši da je priznanje ishođeno pod pritiskom.

Vlasti Republike Hrvatske su nakon istrage o okolnostima nestanka Antonije Bilić dužne vratiti Paravinju u nadležnost vlasti Bosne i Hercegovine i to moraju učiniti najkasnije do izricanja pravomoćne presude Suda u Sokolcu, gdje je Paravinja osuđen na dvije godine i deset mjeseci zatvora zbog silovanja.

Njegovo izručenje traži i Srbija, gdje je otprije pravomoćno osuđen na četiri i pol godina zatvora zbog istog kaznenog djela.

Hrvatska ženska košarkaška reprezentacija savladala je Latviju 84-75 u razigravanju za pozicije na Europskom prvenstvu u Poljskoj...

Tako su izabranice Stipe Bralića izborile utakmicu za peto mjesto u kojoj bi ih eventualna pobjeda odvela do kvalifikacija za Olimpijske igre u Londonu sljedeće godine. Hrvatska je nakon prve četvrtine imala pet koševa minusa (15-20), ali nakon toga je preuzela vodstvo koje je uspjela do kraja i obraniti.

Na kraju se ključnom pokazala serija 24-9 krajem treće i početkom posljednje četvrtine.Hrvatska se tako uspjela osvetiti Latviji za poraz u natjecanju po skupinama i doći na korak od svog cilja. Najefikasnija u našim redovima bila je Jelena Ivezić s 19 koševa (uz šest skokova), Iva Ciglar je ubacila 19 uz devet asistencija, a dvoznamenkast su učinak po broju postignutih koševa ostvarile i Iva Slišković (14) i Sandra Mandir (13).

Kod Latvije je najbolja sa 16 koševa bila Zana Tamane.

Dr. Martin Schneider-Jacoby, stručnjak međunarodne organizacije za zaštitu prirode Euronatur, još je 1997. godine od UNESCO-a dobio odgovor da ta organizacija podupire inicijativu za osnivanje prekograničnog rezervata koji bi obuhvatio prirodne tokove Mure i Drave.

U međuvremenu, granice budućeg rezervata proširene su na srednji tok Dunava, a vlade Austrije, Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske potpisale su sporazum o nominaciji za UNESCO-vu zaštitu.

Krajem 1980-ih godina Schneider-Jacoby tri godine živio je i radio u Lonjskom polju kada je zavolio prirodu kontinentalne Hrvatske, a sada je ogorčen planom hrvatske vlade i institucija poput Hrvatskih voda da upravo to područje devastiraju projektima poput 'vodne stepenice' na Dravi kod Osijeka i nizova obaloutvrda. Kaže da se radi o najvećem napadu na Muru, Dravu i Dunav u posljednjih trideset godina.

Zašto se protivite nasipavanju prirodnih obala Mure, Drave i Dunava kamenom i obaloutvrdama?
Obaloutvrde izvan naselja nemaju nikakvog smisla, a to je ono što namjerava napraviti vaša Agencija za plovne putove. Žele sagraditi 75 obaloutvrda na samo 53 kilometra Dunava, a na 56 kilometara Drave još 112 obaloutvrda. Neviđeno, uništit će staništa životinja i istovremeno besmisleno potrošiti vaš novac. U Njemačkoj su obaloutvrde zabranjene već 15 godina, jer je Vlada uvidjela da mnogo manje štete uzrokuje prirodno meandriranje rijeka nego neprestano reguliranje.

Vlada vlasnicima zemlje kompenzira štete od erozije tla s oranica uz obale, a to je mnogo manje novca od gradnje i održavanja obaloutvrda. U Hrvatskoj se radi upravo suprotno i obaloutvrde se grade mahom izvan naselja.

Vlada je nedavno odredila prioritete za Dunavsku strategiju u kojima je i gradnja 'vodne stepenice' na Dravi. Taj megazahvat ne samo da bi potopio dio Regionalnog parka Mura-Drava, nego bi pod akumulacijskim jezerom nestale i novosagrađene obaloutvrde.

To samo dokazuje da se vodnogospodarski projekti rade bez ikakve vizije. Do sada nisam znao da Vlada za takav projekt traži sredstva od Europske unije, ali ćemo na to upozoriti Europsku komisiju i tražiti da odbije financiranje. Morate shvatiti da su rijeke u ovom dijelu Hrvatske jednako vrijedne kao i vaše more. Osijek, Koprivnica i Varaždin za ovaj dio Hrvatske su kao Dubrovnik na moru. Ali ovakvi projekti poput te skandalozne 'vodne stepenice' ugrozit će upravo ono zbog čega je ova priroda tako važna i privlačna.

Ista priča i s kanalom Dunav-Sava. Umjesto zaštite prirode Vlada je u Dunavsku strategiju predložila spajanje Save s Dunavom, za što misli dati nevjerojatnih 5,5 milijardi kuna.
Taj će kanal ugroziti nacionalne interese Republike Hrvatske. Potrošit ćete novac na potpunu glupost i izgraditi put za luke u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ako brodovi ikada zaplove tim kanalom, Brčko će postati konkurencija luci u Vukovaru, a BiH neće potrošiti ni kune.

Istovremeno, poremetit će se vodni režim Spačvanskih šuma, jedne od najvećih cjelovitih nizinskih šuma hrasta u Europi. Ali morate biti svjesni da na tom kanalu nikada neće biti brodova! Čudi me što lobi vodnogospodarstva uspijeva nametnuti takve projekte koji izravno ugrožavaju druge sektore, poput šumarstva. U njihovim studijama uopće se ne spominju šume. A koliko će se šuma i oranica potopiti gradnjom 'vodne stepenice'?

Hrvatske ekološke udruge već su tražile reformu Hrvatskih voda i uvođenje načela 'više prostora rijekama' kao alternativu neprestanom reguliranju i kanaliziranju. Što kažete na to?

Nedavno istraživanje stručnjaka njemačkog Ministarstva okoliša pokazalo je da je vodno gospodarstvo u Hrvatskoj previše građevinski orijentirano i kadrovski zastarjelo. To je glavna prepreka provedbi Okvirne direktive o vodama, koja je odličan propis za vodno gospodarstvo i zaštitu prirode. Prvo treba potpuno reformirati Hrvatske vode i sustav vodnih naknada, odnosno financiranje vodnog gospodarstva.

Naknade koje plaćaju porezni obveznici, građani i tvrtke, trebale bi se uplaćivati izravno u državni proračun. Tek tada bi se određivali prioriteti – koliko će sredstava godišnje dobiti zaštita prirode, zaštita okoliša, zatim vodno gospodarstvo, šumarstvo i tako dalje. Ovako, sve novce potroše Hrvatske vode. Ta institucija ima previše novca.

Policijskoj upravi Vukovarsko-srijemskoj prijavljen je nestanak šesnaestogodišnjaka iz Otoka pokraj Vinkovaca, koji je uz dozvolu očuha i majke otišao od kuće u ponedjeljak oko 18 sati, a s obzirom na to da se nije vratio, jučer oko 18 sati prijavljen je njegov nestanak policiji.

U policiji kažu da intenzivno tragaju za dječakom koji je i ranije znao odlaziti od kuće i svaki put bi ga pronašli u nekakvoj igraonici ili kladionici pa policija obilazi ovakva mjesta, a i razgovaraju s njegovim prijateljima. Mladića su roditelji pustili s prijateljima u izlazak jer u ponedjeljak se u Otoku proslavljao crkveni god "kirbaj", a kada se do jutra nije pojavio kući, zabrinuti roditelji počeli su ga tražiti na mjestima gdje su mislili da bi mogao biti. Sve je bilo bez uspjeha pa su nestanak prijavili policiji.

Maloljetnik je visok 170 centimetara, ima plavu kratku kosu, na sebi je imao tamnoplavu majicu s natpisom i "havajku" s cvjetnim uzorcima, a na nogama sive tenisice. Policija moli građane da dojave svaku korisnu informaciju.

Prijavljen još jedan nestanak

A oko 19 sati policiji je prijavljen još jedan nestanak 16-godišnjaka iz okolice Vinkovaca. Nestao je Danijel Nadarević iz Privlake pokraj Vinkovaca, učenik Poljoprivredno-šumarske škole u Vinkovcima i zadnji put je viđen na vinkovačkom željezničkom kolodvoru oko 15.10 sati u vlaku koji je kretao za Privlaku gdje je došao u 15.30 sati i izašao iz vlaka. No od tada mu se gubi trag.

Danijel je visok dječak, smeđe kose i na sebi je imao plavu majicu, bermude i bijele tenisice. Prema nekim informacijama, razlog nedolaska kući je strah zbog negativnih ocjena koje je skrivao od roditelja.

Otvorena je i Facebook-grupa na kojoj prijatelji traže informacije u svom nestalom prijatelju i poručuju mu neka se vrati kući bez straha. Sve informacije valja dostaviti policiji ili na mobitel 098-9370-185.

Nestao, pa je pronađen 15-godišnjak iz Turanca

Zbog nestanka 15-godišnjeg učenika Osnovne škole u Gornjem Bazju, nedaleko od Virovitice, danas je PU virovitičko-podravska pokrenula potragu.

Pronađen je u 18.20 sati 600 metara od škole u polju u Gornjem Bazju.

Dječak iz Turanovca nestao je oko 13 sati. Sumnja se da se nije vratio kući zbog zaključenih slabih ocjena posljednjeg školskog dana. U akciju potrage uz policiju uključili su se mještani i pas tragač.

Subotom mogu birati između jutarnjih autobosa, u 5,45 i 6,50 sati, dok nedjeljom do Vinkovaca prometuje samo jedna linija, i to u 16,30 sati. Građani su ogorčeni i negoduju.

- Ovo je pravi užas! Suprug mi je u bolnici i ja nedjeljom jednostavno nemam mogućnosti posjetiti ga. Ako želim mogu otići subotom, ustati u ranu zoru, doći u Vinkovce i glavinjati po gradu dok ne dođe vrijeme posjeta. Za to niti imam novca niti vremena. Vlastiti automobil nemam, prisiljena sam moliti poznanike za uslugu, ali svaki me odlazak stoji stotinu kuna, koliko moram dati za gorivo, što si ne mogu priuštiti - požalila nam se Anica M.
Dodaje da je situaciju s vlakom još gora jer vlak za Vinkovce kreće još ranije u 4,50 sati.
- Ne mogu vjerovati da su nam ukinuli autobusne linije do Vinkovaca. To su nedavno, na zgražanje naših studenata, doslovce preko noći učinili za Osijek a da putnike o promjeni voznog reda nisu ni izvijestili - revoltirana je naša sugovornica. To više što se iz Županje svakodnevno autobusom može otputovati do Rijeke, Splita ili Poreča autobusnog kolodvora. Pita se jesu li te linije isplative i mogu li si građani županjske Posavine u ovim teškim vremenima uopće priuštiti odlazak na more.

“Linije nerentabilne, bit će još ukidanja”
Na autobusnom kolodvoru u Županji pojašnjavaju da su pojedine linije ukinute zbog nerentabilnosti, a zbog sve manjeg broja putnika i sve češće situacije da autobus na odredište vozi samo osobu ili dvije, razmišlja se i o ukidanju još nekih linija. Posebice zato što je završena školska godina i pojedine linije više nemaju svrhe do jeseni.

Maja i Dino su najmlađi orahovački blizanci. Imaju tek nešto više od mjesec dana. 'Prvotno je bio šok, nevjerica. Odakle, kako, zašto? Ali poslije je sve išlo super. Baš mi je drago što je tako. Presretni smo', rekla je maka blizanaca, Katarina Čačinović.

Iznenađenje je tim veće jer nitko u obitelji, niti s Katarinine, niti s Goranove strane, nije imao blizance. 'Nešto je u Orahovici ipak. Ili je u vodi ili u nečem je, ali u genima nije', rekla je Katarina. Obitelj Zeman ima nešto i u genima. No, oni imaju dva para blizanaca. Devetogodišnji Luka i Matija, te četverogodišnji Ivan i Ivana. 'Mama mi je blizanka. Da li je to genski ili ne, ni doktorima nije jasno', rekla je Josipa.

Blizanci svojevrstan orahovački brend

U Orahovici postoji još jedan fenomen. Većina orahovačkih blizanaca su dvojajčani. Svoj fenomen s blizancima Orahovica je odlučila istražiti. 'Ima određenih tragova gdje je doktor Šokac prije 50 godina konstatirao da ima povećan broj blizanaca na području Orahovice, gdje je on u to vrijeme govorio da je najveći razlog voda, klima i taj zrak', rekao je gradonačelnik Orahovice, Josip Nemec.

Svojim je blizancima grad na glavnoj šetnici podigao živi spomenik - cvjetnu piramidu. 'Smisao je bio da svaki cvjetak ima svog para što se tiče boje i vrste cvijeća', dodao je Nemec. Blizanci tako postaju svojevrstan orahovački brend . Bez puno traženja, možete ih sresti na svakom koraku.

PU vukovarsko-srijemska izvijestila je kako je 14. lipnja, u 1.45 sati, OKC PU vukovarsko-srijemske, zaprimio dojavu da je u Bršadinu, Ulica Vase Đurđevića, ispred ugostiteljskog objekta došlo do pucnjave u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a jedna osoba zadobila je teške tjelesne ozlijede opasne po život i trenutno se nalazi u KBC Osijek.

Prema do sada prikupljenim saznanjima smrtno je stradao 32-godišnjak iz Trpinje, dok je teške tjelesne ozlijede zadobila 46-godišnjakinja iz Pačetina. Događaju je prethodio verbalni i fizički sukob između smrtno stradalog 32-godišnjaka i 47-godišnjaka iz Pačetina (suprug teško ozlijeđene osobe) za kojeg se osnovano sumnja da je pucao iz zasada neutvrđenog vatrenog oružja.

Predmetni 47-godišnjak je uhićen, a sve ostale okolnosti događaja biti će poznate po okončanju očevida i po dovršenom kriminalističkom istraživanju.

 Izlet u rock vode dobro joj pristaje, pogotovo što se tiče imidža. Naime, svi prisutni složili su se večeras da Antonija izgleda bolje no ikad utegnuta u crno kožno odijelo dizajnerice Marte Buzolić. Na promociji pojavili su se njezini najbliži, brat, prijateljica, dečki iz benda te kolegice Neda i Pamela iz grupe Feminnem. Osim toga, tu je bio i njezin prijatelj Boris Kosmač.

"Osjećam se kao Catwoman"

"Zadovoljna sam svime, zamislila sam ovo kao jedan uži krug ljudi i tako se dogodilo. Spot je odličan i sad kreće u emitiranje. Reakcije su zasada super, ovo je rock pjesma koja je zahtijevala i ovakav imidž i brze aute, sve smo spojili", rekla nam je Antonija. "Dečki iz benda su ovo aranžirali, dodali nešto svoje. Mislim da će više kolege nego publika primijetiti lagani odmak. U koži se osjećam dobro, više mi nije toliko vruće, osjećam se kao Catwoman", otkrila je Šola i rekla kako će ljeto biti radno, budući da za jesen sprema novi album.

Boris Kosmač prestao pušiti

Boris Kosmač zadovoljan je njezinim imidžom. "Ona je zapravo pravi umjetnik, i pjeva i radi prekrasne stihove, glumi. Što se stajlinga tiče, to joj je smislila Marta Buzolić, napravile su krasnu suradnju i Antonija izgleda bolje nego ikad. Prava žena", rekao je Kosmač. On inače radi na svojim projektima, a osim toga, prestao je pušiti. "Ne pušim tri mjeseca i jako sam sretan zbog toga", izjavio je.

"Antonija je preseksi, a to upakirano s njezinom slatkoćom je stvarno savršeno"

Cure iz Feminnema također su ugodno iznenađene njezinim izgledom. "Antonija je preseksi, a to upakirano s njezinom slatkoćom je stvarno savršeno. Nije nimalo vulgarna, a cijela je u koži", rekla je Neda. Pameli se sviđa njezina pjesma. "Napravila je odmak, mislim da je uspjela, i ovaj stajling joj je odlična promjena. Vidi se da se osjeća moćno i seksi, a to je bit ove pjesme".

Jutarnji list savjetuje...

Nakon gotovo pola godine iščekivanja i razočaravajućeg Praznika rada , koji se ove godine zacrvenio u samu svetu nedjelju, napokon je stigao lipanj. Lipanj, ah lipanj, je prvi mjesec u kojem dobar raspored praznika može donijeti duži odmor. Čak štoviše, tko je bio strpljiv i sačuvao pokoji dan starog godišnjeg, u lipnju se može otisnuti u najdulji vikend u godini.

Taj vikend (koji se zapravo sastoji od dva vikenda) traje nevjerojatnih devet dana - od 17. (petak) do 27. (ponedjeljak).

Dovoljno je u četvrtom tjednu lipnja uzeti tri dana godišnjeg (ponedjeljak, utorak, petak) i pospajati dva dobro raspoređena praznika, 22. lipnja (srijeda) Dan antifašističke borbe, i 23. lipnja (četvrtak) kada je Tijelovo, te onaj jedan koji se nezgodno smjestio u subotu, 25. lipnja, a zove se Dan državnosti.

Kad se malo bolje pogleda i nije to neko spajanje; tri vaša dana, tri od države i tri od Boga. Tko ih je uočio na vrijeme može se veseliti, tko nije, neka im zavidi.

A grabilica preporučuje...

7 dana u Biogradu uz 30% popusta !!!

U okviru projekta Etno vikend u etno gradu, u Gradskom kazalištu "Joza Ivakić" Vinkovci, proglašene su najbolje etno frizure i kreacije.

Diplome, ali novčane nagrade od po 5.000 kuna dobili su Etno art, posudiona i radiona narodnih nošnji iz Zagreba za najbolju kreaciju te rad frizera Josipa Križnjaka iz Varaždina u kategoriji etno frizure. U toj je kategoriji, ali među frizerima učenicima nagrađena i Andreja Jukić iz Osijeka.

Inače, projekt Etno vikend u etno gradu održava se od 1998.godine i to kroz tri vikenda u godini tijekom kojih se održavaju seminari, najecanja te priredbe vezane uz prezentaciju i izdavaštvo. Među ciljevima ovog projekta, čiji je nositelj Kulturni centar "Gatalinka" Vinkovci, su edukacija kroz što veći broj natjecanja, postizanje kvalitete, istraživanje i rekonstrukcija građe te uvođenje nove građe u frizerske i tekstilne škole.

"Većina ciljeva je dosada ostvarena, ali uvijek može bolje" kaže Blanka Žakula, voditeljica KC "Gatalinka" koja nije zadovoljna kako su Vinkovčani prihvatili odnosno kako reagiraju na ovaj projekt. "Čudim se da ovako veliki događaj, koji na moderan način promiče hrvatsku tradiciju i baštinu, Vinkovčani nisu prepoznali. Stoga najavljujem kako postoji mogućnost da se izbor za Etno frizuru i etno kreaciju preseli u Zagreb" kaže Žakula.

Cijene benzina od ponoći ponovno rastu, a najkorištenije gorivo, Eurosuper 95, sukladno zelenom svjetlu koje je danas dalo Ministarstvo gospodarstva, prelazi psihološku granicu od 10 kuna po litri.

Prema pravilniku koje svaka dva tjedna objavljuje ministarstvo Đure Popijača, cijena Eurosupera 95 od ponoći može iznositi 10,07 kuna po litri. Za desetak lipa poskupljuje i Eurosuper 98, čija najviša dopuštena cijena do 16. svibnja može iznositi 10,39 kuna. Raste i cijena plavog dizela, koji će se u sljedeća dva tjedna prodavati po najvišoj dopuštenoj cijeni od 5,75 kuna po litri.

S druge strane, neznantno se smanjuju cijene dizelskih goriva. Novi rast cijena naftnih derivata posljedica je kretanja cijena nafte na mediteranskom tržištu i tečaja dolara. Ministarstvo gospodartsva određuje, na temelju formule, najviše dopuštene cijene, a konačnu odluku o cijenama donose sami distributeri.

Kod autocesta i luka cijene se mogu slobodno formirati.

Na osječkoj tržnici predblagdanska gužva. Dugačak je popis namirnica koje gospođa Zvjezdana treba kupiti. 'Uzmimo, 500 do 600 kuna. Vjerojatno će to biti dovoljno. Ja mislim', rekla je Zvjezdana. Šunka, jaja, sir, mladi luk. Prema sindikalnoj računici za blagdanski je stol potrebno izdvojiti između 350 i 500 kuna.

'Imamo sreću da u odnosu na ove konkretne potrepštine za Uskrs jesmo na razini prošle godine, ali ako promatramo one godine prije toga vidimo da nam nije ništa bolje nego što je bilo lani', rekla je Kotarac. Osim na cijenu, dobro pripazite i na kvalitetu šunke koju kupujete. Naime, na hrvatskom tržištu dosta je šunki koje u svom sastavu imaju više vode i aditiva nego što je to zakonom dopušteno. Stoga oprez kako ne biste vodu plaćali po cijeni suhoga mesa.

Gospođo Sloković - vjerujete li u plan "prijatelja suda" - što to uopće u postupku znači?

Ne vjerujem. Mislim da to nije trenutno opcija koja je realna. Hrvatska je pokušala dobiti status prijatelja suda u ranijem postupku za vrijeme trajanja glavne rasprave. U tome je već bila odbijena i mislim da će se to ponovno desiti jer nema razloga zbog kojih bi se Hrvatska na taj način uključivala u ovaj postupak. Isto tako, prema pravilima postupka ovakve opcije nema. Žalbeno vijeće još nikada nije koristilo institut prijatelja suda.

Na koji način politika treba biti aktivnija - što, prema Vašem mišljenju, odmah moramo napraviti?Treba li mijenjati strategiju?

 Ja mislim da će se politika aktivirati da pruži svu pomoć odvjetničkim timovima koji rade na žalbama. Prije svega mislim da bi trebalo angažirati domaće i međunarodne stručnjake iz područja prava. Mislim da postoje vrhunski stručnjaci koji mogu obarati teze na kojima počiva ova presuda, Prije svega presudu o udruženom zločinačkom pothvatu. Naime, mi smo svejdoci već duže vrijeme da međunarodna stručna javnost kritizita haški sud zbog korištenja ovog instituta krivnje udruženi zločinački pothvat, i to ovog trećeg oblika krivnje po kojem odgovaraju i za neka posljedična djela. Ne za eventualno što je dogovoreno da se provede u okviru zločinačkog pothvata, već i za njegove prirodne posljedice. Znači da se odgovara, ne po konceptu krivnje i pravičnog suđenja nego po konceptu odgovornosti. Zaj koncept moderna međunarodna zakonodavstva napušta. Stalni Međnarodni kazneni sud nema taj oblik krivnje u svom statutu.

Premijerka ključnom za postizanje uspjeha u pobijanju presude smatra i studiju koju je izradila Hrvatska akademija pravnih znanosti - koliko to u ovom trenutku može pomoći, je li to zakašnjelo?

Naravno da je zakašnjelo. Ta je studija objavljena u veljači ove godine. Završne riječi su bile u studenom 2010. To je trebalo puno prije napraviti.

Kakve su šanse obrane u žalbenom postupku?

Ja vjerujem da su vrlo ozbiljne. Mi smo svi upali u defetističku fazu, ali mi imamo jako veliku šansu da se pred žalbenim vijećem sve teze koje zastupa ova presuda dovedu u pitanje. Postoji mogućnost da se sruši teza o udruženom zločinačkom pothvatu i da se krene na utvrđivanje individualne krivnje.

Do kraja tjedna u cijeloj Hrvatskoj, uključujući i Jadran, vladat će prave zimske temperature, a živa bi u termometrima mogla pasti i ispod -15, upozoravaju meteorolozi

U utorak će u gorskim i središnjim predjelima Hrvatske biti djelomice sunčano i uglavnom suho. U istočnim predjelima bit će oblačnije, a moguć je i povremen slab snijeg. Jutarnja temperatura kretat će se od -7 do -2°C, a ponegdje u gorskim i središnjim predjelima bit će i niža. Najviša dnevna bit će od -4 do 0°C. Na Jadranu će u utorak biti pretežno sunčano i suho. Na otvorenom moru će biti promjenjive naoblake uz mogućnost za malo kiše i snijega. Puhat će većinom slaba do umjerena bura. Minimalne jutarnje temperature u zaobalju će se kretati od -10°C do -4°C, a uz obalu i na otocima od -3 do 3°C. Najviše dnevne temperature bit će između 0 i 5°C, u zaobalju malo niže.

U srijedu će na kopnu prevladavati oblačno, no moguća su i kraća sunčana razdoblja. Mjestimice se može očekivati i slab snijeg, ponajprije u istočnim predjelima. Vjetar će biti uglavnom slab zapadnih smjerova. Jutarnja temperatura bit će između -7 i -2°C, u gorskim predjelima ponegdje i niža. Najviša dnevna bit će između -4 i 0°C. U srijedu će na Jadranu biti pretežno sunčano. Na otvorenom moru će biti promjenjivo oblačno uz mogućnost za malo kiše i snijega. Puhat će slaba do umjerena bura. Bit će vrlo hladno. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od -12 do -6°C, uz obalu i na otocima od -5 do 2°C. Najviše dnevne temperature od -1 do 4°C, ponegdje u zaobalju malo niže.

Direktor udruge Crometeo Kristijan Božarov najavljuje da će se i u četvrtak nastaviti vrlo hladno vrijeme, pri čemu bi u unutrašnjosti uz povremeno više oblaka moglo biti i malo snijega. Temperature zraka neće se bitno mijenjati.

Smrzavanje i za vikend

U petak slijedi postupan porast naoblake, a do kraja dana ponegdje je moguć i slab snijeg. Nešto snijega, na Jadranu kiše, moglo bi biti i u prvom dijelu subote nakon čega se očekuje prestanak oborina. Prema prvim saznanjima, nedjelja će biti uglavnom suha i vrlo hladna pa ponegdje u unutrašnjosti (između ostalog i u Zagrebu), jutarnja temperatura može pasti ispod -10°C, a u gorskim krajevima i ispod -15.

Za Božić malo toplije

Budući da u prosincu ima puno oblačnih i tmurnih dana, u narodu je poznata izreka za današnji dan Svete Lucije koja kaže: 'Sveta Luce, ukaži mi Sunce' (lux na latinskom znači svjetlost) . U pučkoj meteorologiji 12-dnevno razdoblje od Sv. Lucije do Božića simbolizira 12 mjeseci u sljedećoj godini. Naime, vjerovalo se da vrijeme svakog od tih dana predviđa kako će izgledati svaki od odgovarajućih mjeseci sljedeće godine. Ova predviđanja nisu znanstveno utemeljena, no svatko ih može provjeriti sam za sebe.

Prema sadašnjim pokazateljima, u božićnom tjednu moguć je blagi porast temperature zraka, kaže Božarov.

U Bruxellesu je završni dan dvodnevnog sastanka Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatske i Europske unije. Razgovara se o odnosima Unije i Hrvatske te o stanju pristupnih pregovora. Na dnevnom su redu komunikacijska strategija i referendum o pristupanju EU-u.

Jučer se iz Europske komisije moglo čuti da je recesija u Hrvatskoj zaustavljena. Za iduću godinu predviđaju nam skroman rast do 1 i pol posto. Smatraju da je ukidanje kriznog poreza poticaj privatnoj potrošnji. Pozitivna je okolonost i to što ćemo uskoro ući u Uniju, a to obično donosi, ističu u Komisiji, porast stranih ulaganja.

Direktorica u Glavnoj upravi za proširenje Europske komisije, zadužena za kandidatske zemlje Alexandra Cas Granje, jučer je na sastanku iznijela moguću dinamiku zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Komisija je kroz njezin istup prvi put najavila kada će izići s prvim izvješćem o ispunjavanju mjerila za najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, koje će sigurno biti zadnje poglavlje koje će Hrvatska zatvoriti.

Hrvatska bi, ako sve bude u redu, pristupne pregovore mogla završiti potkraj prvog polugodišta 2011. godine.

HNB je bankama jučer prodao 116,4 milijuna eura iz deviznih pričuva, povukavši tako 866 milijuna kuna, čime je tečaj zadržan na 7,39 kuna.

To je prva intervencija središnje banke na tržištu od kraja lipnja, kada je djelovala u suprotnom smjeru: nastojala je spriječiti jačanje kune, čija je vrijednost u to vrijeme bila ispod 7,20 za jedan euro, a cilj HNB-a je bio da euro zadrži iznad tih 7,20 kuna.

Na isti način kao jučer HNB je pak slabljenje kune branio u veljači 2009., kada je tečaj otišao na 7,44 kuna. U prijašnjem razdoblju euro je potkraj godine češće slabio nego jačao, no ovaj put pogurala ga je velika potražnja za devizama. U proteklih mjesec dana euro se prodavao u rasponu od 7,36 do 7,41, što se u ovo doba godine smatra uobičajenim.

'Kuna se mora zadržati jakom za spas gospodarstva'

Rohatinski se nedavno javno dotaknuo tečaja kune kojeg mnogi smatraju previsokim. 'Najnovija analiza MMF-a procjenjuje da bi nominalna deprecijacija tečaja kune od 10% inicijalno predstavljala neto troškovni udar na nefinancijski sektor ekonomije od 7% BDP-a, čemu treba dodati i značajne gubitke u bankovnom sektoru', riječi su Rohatinskog koji i MMF-ovom analizom potvrđuje svoj stav o ispravnosti tečaja kune. Guverner HNB-a već duže vrijeme tvrdi kako se kuna mora zadržati jakom za spas hrvatskog gospodarstva.

Razgovarali smo sa jednim od najboljih vratara u 1.HNL. U Mladenov slučaju moglo bi se reći kako je "trnovit put do zvijezda".

Za početak intervjua, predstavite ukratko našim čitateljima. Tko je zapravo Mladen Matković?

-Živim s obitelji u Komletincima mjestu s nešto vise od 2000 stanovnika, udaljenom 30-ak km od Vinkovaca. Nogometom se bavim od svoje 7 godine, a prvi profesionalni ugovor potpisao sam u 21. godini...naravno za Cibaliju..

Vaša karijera se uspinje strelovitom brzinom, ali nije to bilo baš sve tako glatko. U Vašem se slučaju može reći da je „trnovit put do zvijezda“. Prošli ste brojne posudbe dok niste čvrsto zgrabili „jedinicu“ nebeskoplavih?

-Završetkom juniorskog staža priključen sam seniorskoj ekipi Cibalije gdje sam proveo 6 mjeseci kao treći vratar. Ispred mene su bili Burcsa koji je tada branio i Antolović koji mu je čuvao leđa, a za mene tu nije bilo mjesta pa sam se odlučio na posudbu u nk “Otok“ gdje sam proveo 6 mjeseci. Nakon posudbe vratio sam se u Cibaliju i odradio ljetne pripreme s njima. Nakon tih priprema priliku su pružili Antoloviću, a Burcsa je produžio ugovor na godinu dana. Tako da za mene opet nije bilo mjesta da branim, a sjedenjem na tribinama nisam mogao napredovati. Otišao sam na razgovor sa sportskim direktorom. Na tom razgovoru sam inzistirao da me pošalju na novu posudbu, jer sjedenje na tribina u mojim godinama zaista nije imalo smisla. Poslan sam u drugoligaš “ Vukovar 91“ gdje sam uspješno odradio cijelu sezonu, što je bila najbolja preporuka ljudima u Cibaliji da me vrate u matični klub te da zauzmem prazno mjesto nakon odlaska Antolovića i Burcse.

Kako ste se osjećali kada Vas je Cibalija slala na brojne posudbe, jeste li gubili vjeru u sebe?

-Da kažem da sam bio sretan lagao bih vam, ali isto tako nisam bio previše ni razočaran odlascima na posudbe jer je to bio jedini način da se vratim s potrebnim iskustvom i zauzmem mjesto prvog vratara Cibalije. Nisam gubio vjeru u sebe, odradio sam posudbe, skupio iskustvo, dobio priliku i za sad je iskoristio na najbolji mogući način.Treći smo na tablici, među tri najbolje obrane u 1.Hnl. Malo ljudi zna da je i Vaš otac, koji je tek nedavno „okačio kopačke o klin“ također bio vratar. 

Jeli to na neki način usmjerilo Vaš put?

-Tata je branio do "maloprije", rukavice je okačio o klin u 45.godini, sada se još malo zabavlja u veteranskoj ekipi. Naravno da je to na neki način usmjerilo moj put da postanem vratar .Kako se ono kaže “kakav otac takav sin“, duhovito je odgovorio Mladen... Uoči početka ove sezone znalo se da će Cibalija ostati bez dva odlična vratara to su Burcsa i Antolović.

Spominjalo se „mali milijon“ kombinacija oko novoga vratara i onda u prvi plan izbija Mladen Matković. Teško breme za mladog vratara nije bilo lako nadomjestiti dva kvalitetna vratara, kako ste se nosili s tim?

-Odlaskom Antolovića i Burcse spominjale su se mnoge kombinacije oko prvog vratara i odjednom sam u prvi plan iskočio ja. Za sada se dobro nosim, statistika i dobri rezultati na mojoj su strani, a i kritike sa strane vrlo su pozitivne što mi jos više podiže samopouzdanje. Stanko Mršić bio je na pola puta do Splita, milimetri su djelili da preuzme Hajduk, ali je na kraju ostao u Vinkovcima.

Može li se reći da je Mršić „kamen temeljac“ ove odlične ekipe?

-U medijima su kružile razne priče, da je trener Mršić glavni kandidat za klupu Hajduka, ali je ipak ostao u Vinkovcima. Naravno da je on "kamen temeljac" ove odlične ekipe. Na terenu uvijek primjenjujemo ono što nam on govori u svlačionici. Uostalom rezultati govore sve.

Vaša cijena strelovito se penje, ona trenutno po transfermarktu iznosi 400.000 eura, ukoliko znamo da je je rekord Cibalije „pola milje“ koje su inkasirali za Antolovića to su ozbiljni novci?

-Zaista veliki novci, ali trenutno se ne zamaram s tim.

Nadate li se pozivu pod reprezentativni stijeg?

-Naravno da se nadam reprezentativnom pozivu, lagao bih kad bi rekao da se ne nadam. Volio bih braniti za reprezentaciju, to bi mi bila velika nagrada, ali o tome odlučuju izbornici.

Kakav je Vaš odnos sa trenerom vratara Franjom Šafranom?

-Naš odnos na treningu je profesionalan, a poslije treninga znamo otići i na piće. Odlično se radi, sustavno i kvalitetno. Osim toga, trener Šafran i ja mnogo pričamo o vratarskim stvarima, jel kod vratara je jednako vazno trenirati izlazak na centaršuteve kao i "glavu",jer je vrlo bitno u takmicu ući “ciste glave", pojašnjava nam Matković.

Kakav je osjećaj biti prvi vratar Cibalije?

-Sjajan...kratak i jasan je bio vratar nebeskoplavih Do kada Vas veže ugovor sa Cibalijom i planirate li ga odraditi do kraja? -Ugovor s Cibalijom veŽe me do ljeta 2014.g. Volio bih što duže ostati u Cibaliji, a isto tako bih želio sebi i svojoj obitelji osigurati egzistenciju sto u Cibaliji nije moguće. Cibalija bi mi trebala biti odskočna daska za dalje. Ako bude kakvih ponuda koje bi zadovoljile klub, a i mene volio bih otići.

U subotu igrate derbi "dela Slavonia", naime gostujete u Gradskom vrtu. Osijeku baš i ne ide najbolje u posljednje vrijeme?

-U subotu uvijek neugodno gostovanje u Osijeku. Imaju dosta dobrih igrača, jako su mlada ekipa, igraju brz i napadački nogomet. Biti će to jedna dobra utakmica i mislim da ce gledatelji uživati u dobrom nogometu, ali naravno nadam se pobijedi Cibalije.

Koga bi izdvojili kao najveću prijetnju sa Osječke strane?

-Ne bih nikoga izdvajao nitko me nije posebno oduševio svojim igrama i mislim da se nemamo koga posebno bojati.

Mladene želimo TI sve najbolje u daljnjoj karijeri, prvenstveno puno zdravlja , a sve ostalo će doći samo! -Hvala..

Simpa korisnici na raspolaganju imaju jedan od četiri različita paketa iz T-Mobile ponude:

S: 30 MB za 5 kn, odnosno 0,16 kn/MB

M: 100 MB za 10 kn, odnosno 0,1 kn/MB

L: 300 MB za 20 kn, odnosno 0,07 kn/MB

XL: 1,5GB za 75 kn, odnosno 0,05 kn/MB

Primjera radi, 30 MB omogućuje slanje približno 3.000 e-mailova bez privitka, a 100 MB odgovara količini od otprilike 100 mailova s fotografijama ili downloadu 25 trominutnih MP3-ova. Tristo MB pak omogućuje download približno 30-ak filmskih trailera, a jedan i pol GB donosi oko 640 minuta provedenih na YouTubeu. Navedeni podaci predstavljaju okvirnu procjenu. Cijena surfanja ista je neovisno o tome surfa li korisnik putem mobitela ili prijenosnog računala, a navedene promotivne cijene uključuju popust na mjesečnu naknadu u iznosu od 50 posto do 4. siječnja 2011. godine. Posebnu pogodnost T-Mobile je ponudio i svima onima koji se tek žele okušati u surfanju. Naime, prva aktivacija Simpa opcije Internet S stoji svega kunu za 30 MB.

Ina Grupa u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 559 milijuna kuna, od čega je u neprekinutom poslovanju ostvarila neto dobit od 1,02 milijarde kuna, dok je u trgovanju plinom gubitak iznosio 460 milijuna kuna, izvijestio je predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott na današnjoj konferenciji za novinare

Riječ je o prvom 'snažnom pozitivnom rezultatu nakon dvije godine', istaknuo je Aldott.

Rezultati poslovanja, po njegovim riječima, znatno su poboljšani uglavnom zbog veće proizvodnje na poljima u Siriji i na sjevernom Jadranu. Ina je, kaže Aldott, podmirila obveze prema državi i maksimalno smanjila dugovanja prema dobavljačima te povećala vlastitu zaduženost kao rezultat plaćanja obveza prema državi i investicija.

Na pitanje kolika su potraživanja Ine, izvršni direktor Ine za financije Andras Huszar kazao je da su ona veća od jedne milijarde kuna, a da su među najvećim hrvatskim dužnicima Dioki, Croatia Airlines, Zovko i drugi. 'Ina više nije faktor nelikvidnosti. Nadamo se naplati od kupaca, nikome ne želimo stečaj', dodao je. Aldott je najavio da će menadžment Ine nastaviti provoditi program smanjenja troškova poslovanja i podizanja poslovne učinkovitosti. Po njegovoj ocjeni, Ina je u usporedbi s energetskim kompanijama neučinkovita, s prevelikim brojem zaposlenih od kojih četvrtina radi u korporativnim funkcijama, dok je prosjek sličnih kompanija 10 posto.

Najavio je nastavak zbrinjavanja viška zaposlenih kojih je ukupno 1.500 od kojih 1.100 iz Ine i 400 iz društava kćeri. Na pitanje novinara što uprava Ine očekuje od razgovora dvaju glavnih dioničara - hrvatske države i MOL-a o plinskom poslovanju u kojem kompanija konstantno stvara gubitke, Aldott je odgovorio da za Inu vrijedi načelo po kojem se plinskim biznisom može upravljati ako je on tržišno postavljen. Na pitanje koliko bi trebao poskupjeti plin za kućanstva da bi se postigle tržišne osnove, podsjetio je da Ina prodaje prostorni metar plina distributerima po 1,7 kuna, a uvozi ga po cijeni od 2,2 do 2,4 kune.

Na regionalnom tržištu, cijena plina za kućanstva je od 3 do 3,5 kuna za prostorni metar, a cijena za kućanstva u Hrvatskoj trebala bi biti barem jednaka uvoznoj cijeni, rekao je Aldott. Pozitivne učinke na tržište plina u Hrvatskoj Aldott očekuje od plinovoda između Hrvatske i Mađarske koji bi trebao proraditi 2011. godine i koji bi trebao pojačati konkurenciju među dobavljačima, što bi moglo utjecati na cijene, posebno za industrijske potrošače. U pogledu velikih potrošača, Aldott je podsjetio da srednjoročni ugovor s HEP-om istječe 2014. godine, a za Petrokemiju Kutina krajem ove godine te da su pregovori u tijeku, s teško predvidivim ishodom.

Upitan za aktivnosti oko pregovora o novom ugovoru za uvoz plina s ruskim Gazpromom, Aldott je rekao da Ina prikuplja ponude raznih tvrtki, pri čemu su uz cijenu važni i uvjeti, od kojih je najvažnija fleksibilnost odnosno mogućnost promjena cijene. Zamoljen za komentar mogućnosti zamjene dionica Ine i Podravke u koju bi Ina mogla biti uključena jer je vlasnički povezana s MOL-om, Aldott je odgovorio da ni Ina ni njezina uprava nemaju nikakve veze s Podravkom.

Sa snimanjem sam završio prije dva tjedna. Ne znam kad ću i hoću li nastaviti, kaže Janko Rakoš.

Marija Borić svoje scene završila je prije mjesec dana, a prošlog je tjedna snimanje 'Najboljih godina' zaustavljeno. Neki od angažiranih na projektu traže nove poslove, ali Nova TV opovrgava da se snimanje neće nastaviti. Navodno je serija postala neisplativa izgubivši bitku s turskim hitom '1001 noć' na RTL-u.

 Riječ je o desetodnevnoj pauzi, a nastavljamo idućeg tjedna - rekla nam je glasnogovornica Nove TV Vedrana Cvetko. Dodaje kako će se serija prikazivati do ljeta, kako je planirano. Nova opovrgava i da je gledanost “Najboljih godina” pala 10 posto u ciljanoj skupini.- Sad imamo 12,8 posto gledanosti u općoj populaciji, a lani smo imali 13,7 posto, što dokazuje da smo uspjeli zadržati vjernu publiku - kaže Cvetko.

Katarina Radivojević ide glumiti u New York Nastavila se serija ili ne, u njoj sigurno neko vrijeme neće biti glavne glumice Katarine Radivojević.- Idem u New York gdje ću glumiti u predstavi ‘Ožalošćena porodica’ u off Broadway kazalištu. U Americi sam do siječnja - kaže Katarina. S Nove kažu da će glumica s ekrana izbivati kratko jer je većinu scena snimila unaprijed. Prije dvije godine Nova TV mnoge je iznenadila ukinuvši seriju 'Zakon ljubavi'.

Epizoda 50.000 kuna skuplja od ostalih

Snimanje epizode sapunica u prosjeku je stajalo oko 170.000 kuna, a epizoda “Najboljih godina”, otkrivaju upućeni izvori, stoji oko 220.000 kuna. Seriju su “pojačali” Mira Furlan, Nikolina Pišek i Enes Vejzović.

Tia Pikija

Devetogodišnjakinja iz Novog Marofa svojim nastupom na Supertalentu očarala je i Dubravka Merlića, poslovično najstrožeg člana žirija koji joj je predvidio i međunarodnu karijeru. Ova odlična učenica pohađa i glazbenu školu u kojoj svira flautu, a pjevanjem se počela baviti s četiri godine u dječjem zboru Štigleci. Posljednje dvije godine ide na sate solo pjevanja. Voli pjevati operne arije, pa to najčešće i sluša kod kuće, a nije joj problem zapjevati i na talijanskom. 

Little Black Dress

Šest djevojaka okupljenih u vokalnoj skupinu Little Black Dress kao sastav djeluju pola godine. Tri sestre i dvije sestrične, susjeda i profesorica glazbe. Na audiciju u Split putovale su sedam sata jer žive u Bedekovčini, no ipak su stigle besprijekorne i zabljesnule na pozornici. Do sada su nastupale na lokalnim događanjima, a na repertoaru su im klasične pjesme Arethe Franklin, Raya Charlesa i slične i to u vlastitim aranžmanima, gdje do izražaja najbolje dolazi višeglasno pjevanje. Rade to prije svega iz zabave. Godinama su između 18 i 36, a naziv Little Black Bress odabrale su jer se radi o simbolu ženstvenosti i elegancije.

Tomislav Tenšek - Snoopy

53-godišnji slobodni umjetnik iz Zagreba legenda je zagrebačke scene, samouki glazbenik koji se školovao kod slavnog Paca Pene. Ima nevjerojatnu životnu priču, prepunu pehova koji su ga stajali profesionalne karijere, ali i krova nad glavom (u požaru mu je izgorjela kuća i sav imetak). Popis njegovih pehova je poduži, ali se Snoopy nada kako će nastupom na Supertalentu napokon prekinuti crni niz. Tomislav se više od 30 godina bavi pjevanjem. Svira razne vrste gitare jazz, klasičnu, rock. Inače je inženjer elektrotehnike.

Odluke o prodaji tih nekretnina donesene su u posljednjih mjesec dana, što znači da su svakog radnog dana od 10. rujna sudovi u Hrvatskoj u sklopu ovrhe donijeli odluku o tome da 15 obitelji, zbog neplaćanja obaveza, ostane bez kuće ili stana, piše Novi list.

Iz Očevidnika nekretnina, koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, vidljivo je da će se sve te nekretnine prodati u sljedeća dva mjeseca, odnosno do 16. prosinca ove godine. Ako dražbe uspiju, svakog radnog dana sudovi će prodati u prosjeku deset kuća i stanova, ističe riječki dnevnik.

Kojom brzinom se povećava broj kuća koje građani izgube u ovrsi, najbolje govori činjenica da ih je u utorak bilo 13 više nego dan ranije, dok se broj stanova povećao za pet. Tako su samo u jednom danu zakazane dražbe za novih 18 kuća ili stanova koje su vlasnici izgubili u ovrsi.

Za ovaj veliki koncertni spektakl vladao je nezapamćen interes publike, pa je, poručuju iz Lupa Promotiona, u prodaji ostalo tek nekoliko stotina karata.

Lady GaGa u Zagrebu nastupa u sklopu europskog dijela turneje 'The Monster Ball', a iako su svi očekivali najneobičnije prohtjeve u skladu s reputacijom ove otkačene glazbenice, pjevačica nije imala posebnih želja osim toga da sa sobom donese namještaj za sobu u kojoj će boraviti i koja mora obavezno biti pod lokotom, objavio je Dnevnik.hr.

GaGa nije nimalo izbirljiva kad je hrana u pitanju, pa će i u Zagrebu ostati pri svom režimu prehrane, a sa sobom dovodi svog kuhara i ekipu zaduženu za catering. 'Ona je zapravo vrlo normalna. Svi smo očekivali neke sulude stvari, ali ne. Jedino što je neobično je to da GaGa donosi svoj namještaj za svoju sobu i ta će soba biti pod lokotom. Iako se ta vrata u Areni ionako zaključavaju, Lady GaGa je zatražila i lokot. Zbog čega, ne znamo', rekli su organizatori za Red carpet, prenosi Dnevnik.hr.

Zanimljivo je da na ovoj turneji pjevačica sa sobom vodi 150 članova njezinog tima koji stižu sa 13 autobusa, a 70 tona opreme u Zagreb će dovesti oko trideset kamiona.Samo za usporedbu, oprema za koncert legendarne grupe Depeche Mode, koja također ima ogromnu produkciju, težila je 'tek' 35 tona. Koncert kojim pjevačica promovira album The Fame Monster podijeljen je u pet segmenata, a u svakom od njih Lady Gaga pojavljuje se iz drugog kuta pozornice u novoj odjevnoj kombinaciji kojoj prethodi videonajava pojačana specijalnim svjetlosnim efektima.

Novinar Stefan Cvetković nakon svojeg eksperimenta zaključio je kako je Hrvatska civilizirana zemlja u kojoj se može vijoriti i srpska zastava, piše Slobodna Dalmacija. Novinar će svoje putovanje završiti preko Makarske, Splita i Zagreba odakle će nastaviti prema Šidu, gdje će srpsku zastavu zamijeniti hrvatskom te tako produžiti preko Beograda i makedonske granice.

Cvetković kaže kako tijekom četverodnevnog proputovanja kroz hrvatsku obalu nije imao ni jedan incident. Svojim eksperimentom incidentnim pojedincima želio je dokazati da Hrvatska nije nesigurna turistička destinacija. Ispričao je anegdotu s putovanja kada se zaustavio u Zadru u sumrak, kako bi kupio piće.

Nastavio je vožnju, no prometna policija ga je zaustavila u upozorila da vozi bez upaljenih svjetla, za što je predviđena kazna 300 kuna. Kaznu mu nisu naplatili već ga samo usmeno upozorili i zaželjeli sretan put.

Iz redakcije tjednika Novosti doznajemo kako policija čuva ulaz u zgradu, u Gajevoj ulici na broju 7., gdje se nalazi ta redakcija. Redakcija tjednika Novosti, u kojem je na naslovnici objavljena fotografija dvaju hrvatskih MIG-ova uz naslov 'Obadva, obadva su pala!', priopćila je da cijelo prijepodne prima prijetnje putem elektroničke pošte i telefona u kojima se nedvosmisleno i jasno govori da će na redakciju biti bačena bomba, a 'urednik izgubiti glavu'.

'Dogodi li se išta od toga, odgovornima ćemo smatrati ministra obrane Branka Vukelića, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Josipa Lucića, predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička, koji su jučer u svojim priopćenjima i javnim istupima huškali javnost i pozivali na linč članova redakcije, zlonamjerno interpretirajući našu naslovnicu', priopćile su Novosti.

U tom tjedniku kažu da prijetnje shvaćaju ozbiljno i da su ih prijavili policiji. Navode da zbog ozbiljnosti situacije očekuju da će vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik Ivo Josipović i predsjednica vlade Jadranka Kosor svoje podređene pozvati na odgovornost. HND zatražio punu zaštitu za Novosti Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u današnjem priopćenju u zatražilo je punu zaštitu i sigurnost tjednika Srpskog narodnog vijeća Novosti, i njezinog glavnog urednika, s obzirom da su, kako navode, u redakciju pristizale prijetnje smrću elektronskom poštom i telefonom.

Te su prijetnje redakciji Novosti, po ocjeni HND-a, izravna posljedica jučer stvorene atmosfere oko naslovne stranice posljednjeg broja 'Novosti' na kojoj je ilustracija dva pala miga-21, uz tekst 'Oba su pala'.

Uređivački promašaj

Po njihovom mišljenju loše je i opasno kada medije kritiziraju najviše vojne institucije. Ministar obrane Branko Vukelić i načelnik Glavnog stožera Josip Lucić jučer su gotovo istim tekstom, okvalificirali naslovnicu 'Novosti' uvredljivom za pripadnike Oružanih snaga, za sve branitelje i sve dobronamjerne građane. Iz toga proizlazi da vojne institucije daju sebi za pravo javno prosuđivati koji hrvatski građani jesu a koji nisu dobronamjerni, odnosno koji su neprijatelji, stoji u priopćenju. Sigurno da naslovnicu s ilustracijom dva pala miga i tekstom 'Oba su pala' netko može doživjeti kao uvredu. Mogle su iritirati pojedine sinoćnje izjave glavnog urednika Rade Dragojevića. Ali, radi li se o uređivačkom promašaju o tome bi trebali prije svih procijeniti redakcija Novosti i njihov izdavač a ne vojne institucije, jer sloboda medija mora biti neupitna u slobodnim društvima, poručuje se u priopćenju HND-a.

Policija potvrdila

Zagrebačka policija potvrdila je da joj je redakcija srpskog tjednika Novosti u kojem je na naslovnici objavljena fotografija dvaju hrvatskih Migova uz naslov 'Obadva, obadva su pala!' prijepodne prijavila anonimne prijetnje. 'U tijeku su provjere i potraga za osobama koje su uputile prijetnje redakciji', izjavila je glasnogovornica zagrebačke policije Jelena Bikić. Zbog naslovnice tjednika i činjenice da se taj tjednik financira iz državnog proračuna prvo je prosvjedovao Hrvatski Helsinški odbor za ljudska prava (HHO), potom Ministarstvo obrane i Glavni stožer OS RH, te brojne udruge.

EPIZODA 57

Bliži se dan vjenčanja i svi su uzbuđeni. U posjet Onuru i Betul dolazi Perida i želi se ispričati zbog svog ponašanje. Burhan i Nadide kupuju skupocjeni dar za Šeherezadino vjenčanje, zbog kojeg će Fusun dići veliku buku u obitelji Evlijaoglu. Kerem teška srca odluči da će napustiti tvrtku Binjapi, a njegova ideja se nikako ne svidi Seval. Ali Kemal i Džansel doznaju spol djeteta, Mihriban počinje raditi u Binjapi, a mali Kan će prvi put ostati u vrtiću.

MELEK SE JAKO SVIĐA ZAFER IAKO JE OŽENJEN

EPIZODA 58

Šeherezada je neutješna nakon što su joj javili da je Kan nestao iz vrtića. Onur sve radi kako bih ga brzo pronašli. Policija ga je našla i pritvorila čovjeka koji ga je pokušao oteti. Uz pomoć Zejnep, Ajšen pronalazi posao. Benu je razočarana zbog Keremova nedosljednog ponašanja, a Melek priznaje da joj se Zafer sviđa, iako je svjesna da bi njihova romansa mogla razoriti njegov brak. Fusun se onesvijesti na stepenicama. Onura i Šeherezadu čeka vjenčanje iz bajke...

ZAGREB - Hipoksija, odnosno gušenje zbog nedostatka kisika, uzrok je smrti Slavena Oblizala i Branislava Markuša, dvojice radnika jankomirskog Portun Ferruma, koji su 18. rujna nađeni mrtvi u podrumu tvrtke. Tvrdi to Franjo Plavšić, ravnatelj Zavoda za toksikologiju, dodajući da je kisik iz prostorije izgurala kombinacija metana i ugljikova dioksida.Nisu htjeli na posao - Slijedi daljnja istraga. Dva su razloga zašto se to dogodilo. Ili onečišćenje zemlje, što je malo vjerojatno, ili ilegalno odlaganje otpada. Plinove je kroz zemlju u prostoriju gurnula nabujala voda - kaže Plavšić.

Povjerenstvo za istragu smrti radnika već će danas započeti istragu konkretnih tragova, ali o imenima tvrtki koje su tamo mogle ilegalno zakopati otpad još je prerano govoriti, kaže Plavšić. U međuvremenu doznajemo da je obdukcija tijela radnika pokazala i prisutnost dimetil disulfida u mozgovima, plućima i na odjeći radnika. Plavšić kaže da taj spoj ne prouzročuje smrt nego samo nadražuje te da bi radnici svejedno umrli.Istraživanje koje je, pak, proveo nezavisni privatni laboratorij ANT d.o.o. pokazuje drugačije rezultate. Vlasnik Zvonko Habuš kaže da je njega na teren pozvao anonimni građanin koji ima tvrtku u blizini i kojemu su nakon incidenta radnici odbili dolaziti na posao. Habuš kaže da su oni koristili 100.000 eura vrijedan spektogramski uređaj Ftir DX 4000 i na kraju došli do zaključka da je uzrok smrti radnika fosfid. Njegovo je djelovanje slično bojnom otrovu. Privatni nalaz - Uostalom, ako netko sumnja, spektogrami su kod mene i može ih uzeti bilo tko, uključujući i policiju. Zašto to dosad nisu napravili, ne znam - kaže Habuš.

Plavšić pak decidirano odbija priznati rezultat ANT laboratorija. - Danas je Ministarstvo zaštite okoliša izjavilo da Habuš nije ovlašten za takve analize. Zato njegove rezultate smatram besmislenima i netočnima - kaže Plavšić. Habuš pak kaže da on samo želi pomoći i ne želi nikoga lažno optužiti te dodaje da ne vidi razlog zašto ne bi svi zajedno surađivali.

SPLIT - Pružite ruke. Sada ćete vidjeti koliko može biti toplo željezo nakon što se istokari na tokarskom stroju - kazao je u školi na satu učenicima 1c razreda Strojarske škole u Splitu njihov nastavnik strojarstva Marin Terze. Nitko od djece nije ga htio poslušati. Svi su odmaknuli ruke. No Terze nije odustajao.

Vrući komad željeza ubacio je u ruku 15-godišnjem M. G. i silom mu stisnuo šaku. Učenik je dobio opekotine. Nalaz inspekcije Ozljeđivanjem učenika bavile su se i prosvjetna inspekcija i dječja pravobraniteljica. Slučaj se dogodio početkom svibnja, no bezobzirni nastavnik zbog svog ponašanja do danas nije snosio nikakve sankcije iako je inspekcijskim nalazom nedvojbeno utvrđeno da je on tijekom nastave u školskoj radionici ozlijedio učenika “na način da mu je vrući komad željeza silom zadržao u desnoj šaci uslijed čega su učeniku u unutrašnjosti šake izbili plikovi.” Ministarstvo je za Terzea tražilo zabranu rada. Zbog osnovane sumnje počinjenja kaznenoga djela viši je prosvjetni inspektor protiv njega čak podnio i kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu. No, Odvjetništvo je prijavu odbacilo jer nije utvrđena namjera, a ravnatljica škole Ivana Vojnović oglušila se o preporuku Ministarstva.

‘Loš je pa se želi izvući’ Nastavnik Marin Terze iznenađen je našim zanimanjem za slučaj. U tome što se dogodilo ne vidi ništa problematično. - Ma ništa se nije dogodilo, jeste li kad taknuli vrelu žlicu? - upitao nas je Marin Terze koji je stekao 42 godine radnog staža predajući na više splitskih škola. Nastavnik kaže da je dječak radio za tokarskim strojem te je uhvatio je željezo ugrijano tijekom strojne obrade te se malo opekao. To je, veli, uobičajeni način vježbe na njegovom satu strojarstva. - Ne znam što je tu problem? - pita se Terze. Tvrdi da je željezo bilo veličine kovanice od 50 lipa, a da je temperatura željeza bila oko 30 stupnjeva. Na primjedbu da nitko ne završi na hitnoj zbog opeklina izazvanih temperaturom od 30 stupnjeva, nastavnik kaže da je najprije mislio kako se radi o izuzetno osjetljivom djetetu, “djetetu leptiru”, a onda je, veli, zaključio da je riječ o lošem učeniku koji nema načina da se “izvuče” nego da napravi paniku. Učenik je, kaže, nosio zavoj dva dana, a kada ga je skinuo nisu mu se vidjele nikakve rane na ruci. Nije loš učenik - Uostalom, inspekcija je završila svoj posao i utvrdila da za mene nema ni kaznenih niti bilo kakvih drugih konzekvenci - zaključio je nastavnik Terze.

- Dijete nije loš učenik, a inspekcija nije okončala posao - rekla nam je ravnateljica Vojnović s kojom smo razgovarali telefonom jer je službeno odsutna. Na pitanje zašto nastavniku nije uručila otkaz kazala je: - Inspekcijski postupak još traje, konačno rješenje nije tu. Ali da je postupak nastavnika Terze bio drastičan, školski odbor i nastavničko vijeće odlučilo bi se za drastičnu kaznu i bez inspekcije. U školi tvrde kako su učenika nakon tog događaja odmah uputili liječniku te mu naknadno pružili svu potrebnu psihološku pomoć. Semina Lončar iz splitskog Centra za razvoj demokracije (CERD) koja je slučaj prijavila inspekciji tvrdi, međutim, da je učenik liječniku bio otišao sam u pratnji sestre. Zbog svega je, kaže Lončar, CERD podnio kaznenu prijavu protiv ravnateljce škole, ali i liječnika u Domu zdravlja koji su slučaj bili dužni prijaviti policiji, no Lončar tvrdi kako oni to nisu učinili.

‘Štite ga zbog mirovine’ - Marin Terze ima dvije godine do mirovine i škola ga nastoji zaštiti - tvrdi Lončar.

Učenikov otac R. G. nije želio govoriti o šokantnom događaju. - Razgovor za medije bi mom sinu mogao stvoriti dodatne probleme u školi - rekao nam je otac.

Rano ujutro na graničnom prijelazu Macelj-Gruškovje teretna vozila na ulaz u Sloveniju čekaju osam, a na izlaz sedam sati, dok je na prijelazu Bregana-Obrežje vrijeme čekanja za teretna vozila osam sati za ulaz u Sloveniju i dva sata za izlaz. Slično je i stanje na ostalim prijelazima, objavio je PIC.

Zbog odluke vlade o zamrzavanju plaća u javnom sektoru slovenski javni službenici u ponedjeljak su stupili u štrajk koji se za sada najviše osjeća na graničnim prijelazima s Hrvatskom jer u štrajku sudjeluju i carinici te policija, a svoj protest izražavaju usporenim načinom rada i temeljitijim pregledom putnika i vozila.

Premijer Borut Pahor u ponedjeljak je najavio da će se u utorak nastaviti razgovori sa sindikatima zaposlenih u javnom sektoru, ali je odbacio mogućnost popuštanja njihovim zahtjevima o povećanju plaća, rekavši da bi to ugrozilo već postignuti ekonomski oporavak.

Pregovori sa sindikatima počinju u deset sati, a vodit će ih glavna tajnica slovenske vlade Helena Kamnar. Ona je sinoć u razgovoru za Slovensku televiziju izjavila da će sindikate pokušati uvjeriti da je potrebno prekinuti štrajk. Kako navode slovenski mediji, predstavnici vlade na današnjem će sastanku sindikatima javnih službenika predstaviti interventni zakon o ograničavanju rashoda države u iduće dvije godine koji vlada u parlament mora uputiti do petka.

PULA - Djelatnici Odjela organiziranog kriminaliteta Policijske uprave istarske u suradnji s labinskom policijom, zaplijenili su 5,42 kilograma opojne droge marihuane, što je njihova ovogodišnja najveća zaplijena ove vrste droge. Do tako uspješnog „plijena“ vrijednog 350 000 kuna, koliko su ulične cijene preprodaje marihuane, došli su kriminalističkom obradom nad M. J. ( 25) iz Labina, koji je policiji već poznat po imovinskim kaznenim djelima, kao i po zlouporabi opojnih droga.

Pretresom njegova stana u Labinu, policija je pronašla 3,85 kilograma marihuane, dok je u šumi na području naselja Presika, pretragom terena pronađen ruksak s 26 paketa omotana selotejpom, prozirni PVC smotuljak, ukupno „teških“ 1,67 kilograma marihuane, te digitalna vaga. M. J. je uhićen u četvrtak u 16,45 sati, a dan kasnije u 19,30 sati prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Puli, uz kaznenu prijavu zlouporabe droge. Istraga se i dalje nastavlja, pa stoga načelnik Odjela organiziranog kriminaliteta PUI Goran Strnišćak nije htio otkriti, je li uhićeni dio međunarodnog lanca krijumčara drogom.

U utorak 28. rujna u 20 sati u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski nastupiti će Aki Rahimovski, Irina Kapetanović, Massimo, Kaliopi, Saša Lošić, Arsen Dedić, Hari Mata Hari, Vajta, Tifa, Željko Bebek, Zoran Predin, Branko Đurić, Goran Karan, Zijo Valentino i Teška Industrija.

Legendarna sarajevska grupa Indexi djelovala je od 1962. do 2001. godine i u tom razdoblju objavila 2 studijska albuma, 27 singl ploča, te 12 kompilacijskih albuma. Posljednji koncert Indexa u punom sastavu bio je u Banja Luci, u dvorani Borik, 5. svibnja 2001. godine. Karata za koncert još uvijek ima, a cijene se kreću od 160 do 200 kuna.

Svaki dan molim samo da mi ne iscuri oko, priča Zagrepčanka Jasna Kuharić (50), žena u čijem oku živi ameba. Točnije, akantameba, sićušna praživotinjica koja, laički rečeno, postupno buši oko, oštećuje rožnicu dok čovjek ne izgubi vid. Tada oko doslovce iscuri. Ipak, postoji šansa da se izliječi. Jasna se sa svojom tragedijom suočila početkom ožujka. Osjetila je, kaže, da joj je nešto uletjelo u oko. U tom trenutku nosila je leće, kao i posljednjih 13 godina. Sljedeći dan nije mogla otvoriti oko. Otišla je liječniku. Rekli su da joj je ozlijeđena rožnica. Zbog amebe, Jasna je oslijepila na desno oko, a na lijevome joj je dioptrija +4. Bez naočala ili leća ne funkcionira. Smeta joj svjetlost pa dane provodi u kući, iza navučenih zastora, i sa sunčanim naočalama. Svakodnevnih aktivnosti praktički više i nema jer joj sve smeta očima.
 

"Nitko nije bezgrešan i osjećajima se ne može gospodariti. Nije nam bilo nimalo lako. Mediji su nas razapinjali, a javnost osuđivala jer je tursko društvo i danas konzervativno.

Snimanje 1001 noći s Halitom za mene je bilo neponovljivo iskustvo koje je samo učvrstilo našu ljubav", rekla je Bergüzar, piše Story. Posebno je bilo teško baš njoj jer je njen bivši zaručnik Tan Sagturk pravio skandale nakon što ga je ostavila. Nije bilo lako odlučiti se na razvod ni Halitu, pogotovo što je sa suprugom Gizem bio vjenčan samo osam mjeseci.

Ostavljena supruga požalila se medijima i kako se Halit nakon što se ubila njegova 23-godišnja nećakinja povukao u sebe i nespreman da postane tata savjetovao joj pobačaj. Nakon svega, Halit objašnjava kako je njegov brak s Gizem uništila ljubav prema Bergüzar. "Takve se stvari jednostavno dogode. Shvatite da pored sebe imate osobu koja je stvorena upravo za vas. Ljubav je bila jača", zaključio je Halit.
 

Ukupni dug opće države i dalje nezaustavljivo raste. Na kraju lipnja njegov je udio u BDP-u iznosio 37 posto, odnosno 122,6 milijardi kuna. Dug je dakle u prvih šest mjeseci ove godine narastao za 4,7 milijardi kuna.

Za povećanje toga duga možemo biti "zahvalni" središnjoj državi, odnosno državnom proračunu i izvanproračunskim fondovima (Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Fondu doplatka za djecu, Fondu za regionalni razvoj, Fondu za zapošljavanje i Hrvatskim vodama). Središnja se država najviše zadužuje na domaćem tržištu pa je unutarnji dug krajem svibnja iznosio 80,9 milijardi kuna, odnosno 6,5 milijardi više nego krajem prošle godine. Njezin inozemni dug iznosi pak 34,2 milijarde kuna, odnosno on je u odnosu na kraj prošle godine smanjen za 1,5 milijardi kuna.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dug središnje države porastao je za 13,8 milijardi kuna. Državna jamstva narasla su za 6,6 milijardi kuna te sada iznose 41,4 milijarde. Ukupni dug HBOR-a na kraju lipnja iznosio je 13,2 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 1,5 milijardi kuna. Zbrojem duga opće države, državnih jamstava i duga HBOR-a dolazimo do brojke od 177,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini to je povećanje od 21,6 milijardi kuna, odnosno skoro 14 posto. Radi se o 53,5 posto udjela u BDP-u.
 

Bliži se borba između Mirka Filipovića i Franka Mira, a hrvatskom gladijatoru je već dosta verbalnih provokacija suparnika, što je zorno pokazao SMS porukom britanskom novinaru

Cro Cop je pristao na meč s američkim borcem, no priznao je da neće biti u potpunosti spreman kada bude ulazio u ring 25. rujna. Miru se te riječi nisu svidjele i smatra da hrvatski protivnik tako samo traži opravdanje za poraz te mu je uzvratio da će i on slabije trenirati kako bi bili ravnopravni.

Novinar borilačkog portala Fighters Only zatražio je odgovor na Mirovu novu provokaciju glede slabijeg treniranja, a Cro Cop se je javio porukom. 'Jebe mi se što Mir misli', napisao je Filipović i tako samo pokazao da mu je već dosta suparnikovih provokacija.

Filipović je negirao i priče da mu nedostaje motivacije: 'Proveo sam puno godina u borbi i ostvario velike pobjede, ali osvajanje UFC pojasa bi definitivno bio vrhunac moje karijere.'
 

Zbog Vladinog prijedloga mirovinske reforme oni koji počinju posao sa 18 godina do pune mirovine morati će raditi skoro pola stoljeća.

Prijedlog mirovinske reforme također će strože kažnjavati one koji budu ranije išli u prijevremenu mirovinu. Kozmetičarka Jasminka Herceg će se do uživanja u punoj mirovinu dobro namučiti. Počela je raditi sa 18, a po novom prijedlogu u punu mirovinu će moći tek sa 65. Radni vijek će joj trajati 47 godina. 'Ne mislim samo da je previše nego da uopće nije fizički izvedivo, em što radimo masaže, konstantno smo manje više u istim pokretima i u istim položajima tijela, radimo naporan posao i troše nam se i zglobovi i vid nam se troši', ističe Jasminka.

Žene skoro kao i muškarci

Žene se postepeno izjednačavaju sa muškarcima u kriterijima. U prijevremenu mirovinu će moći sa 60 godina i 35 godina a u punu starosnu tek sa 65 i najmanje 15 godina staža. Oni koji prijevremeno prestaju raditi do sada su se kažnjavali sa 9 posto manjim mirovinama a sada će im se mirovine smanjivati za 20,4 posto. 'Produženje radnog vijeka je nužnost, zbog toga što u sadašnjoj situaciji u postojećim uvjetima, kako je postavljen mirovinski sustav, a vezano i za demografske promjene i za produženje trajanja života, koje je trend i u svijetu i kod nas, jednostavno to je nešto što se mora napraviti, smatra Damir Grbavac i Raiffeisen banke.

Kazne za prijevremenu mirovinu previsoke No sindikati se protive reformi. Žele da glavni kriterij za mirovinu budu godine staža a ne starost. Tvrde i da su kazne za prijevremenu mirovinu previsoke. Traže da Vlada prihvati njihove prijedloge. 'Pogotovo zbog toga što se zna da je najveći broj onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu, bio prisiljen otići, jer su bili negdje proglašeni viškom pa ih ne trena dodatno kažnjavati, istaknuo je Krešimir Sever iz NSH. Zbog rastućeg broja umirovljenika reforma je nužna. No za one koji su počeli sa 18 a do mirovine će morati raditi skoro 50 godina, novi bi Zakon bi morao biti malo fleksibilniji.
 

Tursku seriju ‘1001 noć’ volim gledati zbog odličnih glumaca i zato što je odlično snimljena. Mogla bih je usporediti s našom sapunicom ‘Ponos Ratkajevih’, kaže glumca Mia Begović (47). U Rakajevima je glumila podmuklu plemkinju Sofiju Walkovski Hebb. - Bili smo najgledanija serija. Iako je imala povijesnu pozadinu, mislim da je ljude privlačila središnja radnja, koja se vrtjela oko plemićke obitelji Ratkaj - kaže glumica. Scenaristica sapunica Jelena Volarić Popović smatra da je gledanost turske sapunice tako velika jer se glavni lik, Šeherezada, bori za život sina, a s tim se gledatelji mogu poistovjetiti.

U TURSKOJ SU BOLJI UVJETI SNIMANJA

Pogledala sam ‘1001 noć’ i mogu pohvaliti produkciju i scenarij. U seriji nema amatera, nego glume njihovi profesionalci što svakako pridonosti kvaliteti, kaže Sanja Vejnović (49). Glumica kaže kako su se naši gledatelji već zasitili španjolskog ili engleskog jezika pa im je turski egzotičniji. Prije nekoliko godina snimala je dvije serije u Turskoj. Kaže kako su Turci, kao i cijelo azijsko područje, ludi za njihovim kvalitetnim sapunicama i zato imaju tako veliku gledanost. - Te turske serije je gledalo 80 milijuna ljudi. Uvjeti rada bili su odlični. Snimala sam po dva mjeseca po osam sati, a kod nas se serija snima sedam mjeseci po 16 sati na dan - kaže Sanja, koja je glumila u sapunicama “Zakon ljubavi”, “Zabranjena ljubav”, “Ponos Ratkajevih” i “Urota”.

LEONA PARAMINSKI: I MI SNIMAMO KVALITETNE SERIJE

Nisam gledala seriju, ali sam čula da je jako dobra. No i mi možemo konkurirati takvim serijama jer smo se po produkciji približili sapunicama u čije se stvaranje ulaže puno novca, rekla je Leona Paraminski (29). Glumica kaže da je glumiti u sapunici naporan posao jer se snima kao na traci. - Radi se i po 12 sati na dan, a moramo naučiti i po 30 stranica teksta. No ja volim taj posao pa mi nije teško - zaključila je Leona.

ANA BEGIĆ: PRIJATELJICA JE ODUŠEVLJENA

Glumica nije gledala seriju, no kaže kako joj prijateljica stalno priča o “1001 noći”. - Ljude vjerojatno opušta gledanje sapunica, pa bile one meksičke, brazilske, hrvatske ili turske - zaključila je Ana.

JELENA VELJAČA: KIŠA I PRIME-TIME DIO SU USPJEHA

Jelena nije gledala seriju, no smatra da je pun pogodak što se emitira u udarnom terminu. - Ružno je vrijeme pa su ljudi uz ekrane. To je pridonijelo velikoj gledanosti serije - zaključila je.

ROBERT KURBAŠA: GLUMITI U SAPUNICI JE KAO RADITI U RUDNIKU

Baš gledam reprizu i moram reći da je serija jako dobro snimana, pohvalio je Robert Kurbaša (32) “1001 noć”. Glumac, kaže, ima puno iskustva u sapunicama. Glumio je u “Ponosu Ratkajevih”, seriji koju uspoređuju s ovom turskom. Kurbaša tvrdi da je teže glumiti u sapunicama nego u filmu: “To je kao da radiš u rudniku”.

MIA BEGOVIĆ: UVIJEK GLEDAM '1001 NOĆ'

Mia Begović smatra da su gledatelji prepoznali kvalitetu te da im nije bitno iz koje je zemlje . - Odlična produkcija, sjajni glumci stare garde zaslužni su za uspjeh - tvrdi Mia. Glumica obavezno pogleda epizodu ako ima vremena.

'Švicarski franak nastavit će jačati'

Korisnica stambenog kredita u švicarskim francima za Dnevnik.hr je ispričala kako joj je u tri i pol godine rata kredita narasla za čak 1320 kuna. 'Rata stambenog kredita od 63 tisuće eura prije tri i pol do četiri godine iznosila je 2400 kuna. Zadnja rata koju sam dobila bila je 3720 kuna. Sada kredit otplaćujem po kamatnoj stopi od 5.95 posto, a početna stopa bila je 4.20 posto', rekla je.

Financijski savjetnik Petar Brkić kaže kako je švicarski franak trenutno najjači u posljednjih šest godina. 'Kamate na kredite određuju se na temelju valute centralne banke države plus rizik države plus profit banke. Švicarci su prije pet godina bili najjeftini, a Hrvati uopće nisu razmišljali o mogućnosti rasta valute. Logično da je porasla rata za kredit, kada je valuta porasla za 30 posto', objašnjava Brkić.

'Sada uzimajte kredite u francima'

Na upit koju bi valutu sada preporučio građanima koji dižu kratkoročne ili dugoročne kredite, Brkić je odmah spomenuo švicarske franke. 'Iako sada još neko vrijeme očekujemo njegov blagi rast, dugoročno se predviđa stabilizacija i vraćanje u normalu. Tako da ako danas uzmete kredit u francima u tečaju od 5.6 kuna za jedan franak i tečaj padne na 4.5 ili 5, uštedjeli ste 10 posto', objašnjava. Iz Erste banke kažu kako su svjesni da je klijenitima sve teže otplaćivati kredite u švicarskim francima zbog sve većih mjesečnih rata. 'Radimo na modelu rješavanja ovog problema koji ćemo ponuditi početkom jeseni, a između više opcija, svakako razmatramo i mogućnost smanjivanja kamatnih stopa', poručuju iz Erste banke. Ističu kako su sredinom srpnja smanjili kamatne stope za 1,1 posto na većinu modela gotovinskih kredita. 0d 16. kolovoza Erste banka snizila je kamate na stambene kredite, pa se one sada kreću od 6,35 posto do 6,90 posto, ovisno o odabranom modelu, dok su ranije bile od 6,60 posto do 7,20 posto. Dobru vijest Erste banka ima i za umirovljenike koji od 16. kolovoza imaju niže kamatne stope na gotovinske kredite. Kamata je prije bila od 9,50 do 10,00 posto, a sada je 9,35 posto.

Niže kamate u Zagrebačkoj banci

Zagrebačka banka od 1. studenog sniziti će kamatnu stopu na stambene kredite u švicarskim francima za klijente koji imaju redovito primanje na tekući račun u njihovoj banci. Kamatna stopa bit će niža 0.55 posto pa će po novom za standardne stambene kredite iznositi 6.0 posto, dok će kamatna stopa za mlade biti 5.5 posto. Tako će od 1. studenog krediti ZABE vezane za franke biti niži za oko 160 kuna, što na godinu znači uštedu od 2000 kuna uštede. Iz Zagrebačke banke poručuju da su donijeli ovu odluku kako bi olakšali otplatu kredita vezanih za franke, čija je mjesečna kamata zbog rasta tečaja franaka u zadnje vrijeme značajno porasla. 'U ovom trenutku kamatne stope na postojeće stambene kredite u eurima ostaju nepromijenjene', kažu iz Zagrebačke banke i podsjećaju da su ove godine već jednom snizili kamatne stope na postojeće stambene kredite u eurima.

Od 1. kolovoza niže kamate u RBA

I RBA odlučio je smanjiti muke korisnicima kredita. '0d 1. kolovoza 2010. godine naša banka snizila je kamatnu stopu na postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima. Nova kamatna stopa iznosi 5.0 posto. Prva mjesečna rata po sniženoj kamatnoj stopi korisnicima je stigla na naplatu 31. kolovoza', stoji u priopćenju iz Raiffeisen banke. Na upit namjeravaju li sniziti kamatne stope vezane za eure, iz Raiffeisen banke nismo uspjeli dobiti odgovor. 'Raiffeisenbank Austria d.d. ne uobičava unaprijed iznositi informacije o eventualnim promjenama kamatnih stopa, ni aktivnih niti pasivnih', izvijestili su.

Iz PBZ-a poručuju kako su svojim klijentima pripremili posebne pakete mjera za lakšu otplatu kredita u švicarskim francima.

Oni se odnose na prijevremenu otplatu kredita, njegovu obradu bez naknade, refinanciranje u eure, programa počeka, smanjenja mjesečnog opterećenja produženjem roka otplate ili prilagodbom otplatnog plana. Trenutno u PBZ-u ne namjeravaju sniziti kamatne stope kredita vezanih za švicarske franke, ali poručuju kako pozorno prate razvoj situacije na tržištu i kretanje tečaja franka pa će razmotriti i druge mogućnosti.
 

Hrvatska nogometna reprezentacija već večeras može napraviti veliki korak ka prvom mjestu u kvalifikacijskom skupini za odlazak na EP.

Pobjeda nad Grčkom značila bi i velikih pet bodova prednosti nad najvećim rivalom, i to samo nakon dva odigrana kola. Veliku uslugu u prvom kolu napravili su nam Gruzijci koju su otkrili sve Grčke slabosti odigravši s njima u Ateni 1:1.

Hrvatska je pak bez puno problema preskočila prvu prepreku, gostovanje u Latviji prošlo je i lakše nego što smo očekivali. Laganih 3:0, s time da vjerujemo da će Latvija Grcima i Izraelcima još zagorčati kvalifikacije. Novi izbornik Grčke Fernando Santos najavio je da će Grci večeras igrati u formaciji 4-2-3-1. Jedini napadač će biti Salpingidis, koji će čekati svoje prilike iz kontre. Iako su kiksali protiv Gruzije kod kuće, Grke ne treba podcjenjivati. Igrali su na SP nakon što su upravo u dodatnim kvalifikacijama izbacili naše suparnike u skupini Ukrajince.

Grci su opasni u gostima, što dokazuje i prijateljska utakmica protiv Srbije u Beogradu, gdje su slavili s 1:0. S druge strane, u hrvatski sastav vraća se Luka Modrić koji je uspio zaliječiti ozljedu. To će značiti i odlazak Eduarda na klupu.

Tekstualni prijenos utakmice pratite na sportskom portalu GOL.hr od 20.30 sati!

Vjerojatni sastav Hrvatske: Runje - Srna, Ćorluka, Šimunić, Strinić - Vukojević, Rakitić - Petrić, Modrić, Kranjčar - Olić.

Vjerojatni sastav Grčke: Sifakis - Vyntra, Papadopoulos, Papastathopoulos, Tzavellas/Seitaridis - Tziolis, Katsouranis - Torosidis, Samaras, Karagounis - Salpingidis
 

Psihijatar Vladimir Gruden rekao je za Index kako je agresija normalna pojava kod ljudi, samo što je djevojka čija snimka je obišla svijet zbog brutalnog bacanja psića u rijeku, tu svoju agresiju krivo usmjerila."U jednom civiliziranom društvu agresija, koja u nama postoji, treba biti usmjerena prema svladavanju školskih disciplina ili prema borbi protiv prirodnih nepogoda", kazao je Gruden te dodao kako se agresija može normalno usmjeriti prema fizičkom i sportskom naporu ili prema seksualnom odnosu. Ističe kako je impuls kod djevojke bio normalan, ali nije bio usmjeren prema nečemu što je društveno prihvatljivo.

Djevojka bi se "ispucala" i da je, umjesto bacanja pasa, obrađivala vrt ili bacala kamenje "Djevojka bi se 'ispucala' i da je umjesto bacanja pasa uređivala vrt ili bacala kamenje", kazao je Gruden i dodao kako ona mora naučiti svoj normalan agresivan nagon "ispucati" na društveno prihvatljiv način. "I mlađa djeca imaju potrebu da se susretnu s agresijom. To je uz ljubav i nježnost normalni nagon koji svima treba. Ljudi se susreću s agresijom koja je dio prirodnoga nagona", kazao je Gruden te dodao kako mala djeca eksperimentiraju s agresijom kako bi vidjela da se svoje agresije ne boje. Upozorava i kako potiskivanje agresije dovodi do autoagresije, što izaziva veliki strah jer je to mržnja prema sebi. Najčešći povodi ovakve agresije su sukobi u obitelji ili s prijateljima Kao najčešće povode za ovakve događaje psihijatar iznosi sukobe u obitelji ili s prijateljima. "Najčešće se dogodi da, kada se uzburka agresija u čovjeku, onda on nju nastoji izbaciti van, jer ona izaziva unutrašnji sukob i velike probleme", kazao je Gruden.

Video je bio postavljen na YouTube, no otamo je maknut, ali proširio se po forumima i drugim videoservisima. Nije poznato gdje je ova okrutnost snimljena, no kako piše Daily Mail, prema komentarima koje su korisnici ostavljali ispod videa na YouTubeu sve se odvijalo u Hrvatskoj. Drugi pak korisnici tvrde kako se radi o snimci iz BiH te da je okrutna djevojka iz Bugojna. "Dakle, nekakva kuja (cuko) mi se okotila u dvorištu, ona na sebi sa sobom nosi milijune bolesti, radi čuvanja svog zdravlja i ostalih, bacio sam sve u rijeku, naravno i roditelji su to rekli a i susjedi, ja sam video uploado na youtube i poso na bug forum i naravno oni to sad postavili na nekakav 4chan. I reakcije su razne: i od stranaca a i od naših divljaka, oće da mi jebu sve živo... mislim ovakve psovke u životu nit sam vidio nit sam čuo, ja nisam mogo vjerovat na reakciju tih ljudi, zatim sve su žive podatke moje pokušali nać ali srećom bezuspjesno i poruke su takve većinom da će me naći i smaketi, mislim da nema smisla", komentar je korisnika na jednom hrvatskom gaming portalu.

Korisnik je iz BiH, no zasad nema potvrde je li istina to što je napisao. Dodaje kako su ga proglasili ludim psihopatom. Na 4chanu su komentari toliko brutalni da već idu prema tome da se najavljuje smrt djevojčice i njezina brata zato što su bacali pse. Na snimci se vidi djevojka s kapuljačom na glavi, kojoj se vrlo malo vidi lice, kako baca žive štence jednog po jednog u rijeku. Pritom joj se sve to čini vrlo zabavno te se smije, a u jednom trenutku se obraća snimatelju (koji je navodno njen brat) i pita "Jel´pliva?"

Glasnogovornik PETA-e za Daily Mail je kazao kako su ovakvi incidenti u današnje vrijeme vrlo česti te kako je siguran da su i aktivisti u Hrvatskoj svjesni tih strašnih situacija.

Na Facebooku je pokrenuta grupa protiv djevojke koja broji pet tisuća članova. Komentator ispod jedne od slika u grupi piše kako je "nju trebalo baci u rijeku i utopit', kao što je ona pse!" "Potrebne oštre sankcije" Luka Oman iz Prijatelja životinja rekao je za Index kako je kazna za ovo što čini nepoznata djevojka do 15 tisuća kuna ili do šest mjeseci zatvora. Prema njemu policija mora otvoriti slučaj i pokušati naći počinitelja. "Nažalost, u Hrvatskoj ima dosta takvih slučajeva, samo ih malo dođe u javnost. Stoga je bitno da upravo ovakvi slučajevi koji dođu u javnost budu oštro osuđeni i sankcionirani. Možda bi takvih slučajeva u tom slučaju bilo manje", prokomentirao nam je Oman dodajući kako je uvjeren da bi u slučaju oštrih sankcija bilo sve manje tako okrutnih postupaka. "Smatramo da su edukacija i osuda javnosti vrlo bitne komponente zaštite životinja i možda bi oni građani koji ništa loše ne vide u okrutnim postupcima prema životinjama, na kraju ipak postupili drugačije", rekao nam je Oman dodajući na kraju da se u sve to trebaju uključiti i lokalne zajednice.

Teško bolesna Amira Hajdarević (39) iz Rovinja s potpuno oduzetom lijevom rukom i nogom gotovo cijelo ljeto živi sama u neljudskim uvjetima pod vedrim nebom.

Vodu, lijekove i hranu donose joj ljudi meka srca, koji su slučajno u šetnji naišli na nju. Dom joj je mali šator u šumi nedaleko od naselja Španidiga, između Rovinja i Bala, gdje je nerijetko, osim divljih životinja i zalutalih turista, posjećuju rovinjski liječnici. Tako je Hitna iz Rovinja došla po Amiru u četvrtak ujutro u njen dom u šumi i odvezla je u pulsku bolnicu na dogovoreni liječnički pregled.

Malo poslije podneva Hitna ju je vratila na njezinu adresu, u šumu. Na beskućnicu koja živi u šumi u petak poslijepodne slučajno je nabasao turist (59) iz Švicarske. Još ne može doći sebi. - Otkako sam vidio ovu nesretnu ženu, ne spavam. Ljudi, pa moji kućni ljubimci žive sa mnom u stanu, a ova bolesna žena je u 21. stoljeću u šumi - kaže šokirani Švicarac.

Amira je hrvatska državljanka podrijetlom iz BiH. Zadnjih desetak godina sezonski je radila kao kuharica u rovinjskom restoranu. Lani u listopadu imala je moždani udar i ostala invalid. Oduzeta joj je lijeva strana tijela. Rehabilitacije su je tek uz pomoć štaka uspjele dignuti na noge. Čovjek s kojim je do tada živjela napustio ju je. Ostala je sama i bez posla. Od 800 kuna socijalne pomoći nije mogla plaćati podstanarstvo. Prije dva mjeseca gazda ju je bezobzirno istjerao iz stana, pa Amira nije imala izbora. Nastanila se u šumi desetak kilometara udaljenoj od turističkog bisera Jadrana.

- Eto, živim tu u šatoru. Sreća da imam i to, bar se noću mogu sakriti od divljih zvijeri. Nema životinje koja noću nije prišla šatoru. Grebu i čupaju po rubu. Odu pa se opet vrate i tako po cijele noći. Prošle noći prestravila me divlja svinja, koju nisam mogla otjerati. Strah me. Zaspim jedino kad me umor svlada - priča Amira pridržavajući klonulu ruku dok joj se grlo steže.

Kaže da je mjesecima u kontaktu s rovinjskim Centrom za socijalnu skrb, koji joj namjerava prepoloviti socijalnu pomoć. - Po ovoj žegi u šatoru je paklena vrućina. Ne znam što ću. Sreća da imam lijekova i da još ima dobrih ljudi koji mi pomažu donoseći mi kruh, mlijeko i vodu. Tuširam se jedanput u tjednu, kad uspijem sakupiti vode u nekoliko boca koje mi ljudi donesu za piće. Zagrijem ih na suncu i, kad se smrači, samo se polijem. Strah me samo nadolazeće zime - kaže Amira, kojoj osmijeh ne silazi s lica unatoč teškoj životnoj situaciji. Starom ocu, koji živi u Brčkom, ne smije ni spomenuti što ju je sve snašlo zadnjih mjeseci u Rovinju jer zna da bi ga to dotuklo. CRVENI KRIŽ JOJ DONOSI HRANU Ukoliko nam se obrati za pomoć, grad je voljan iznaći način da joj se pomogne oko stanarine - kaže Maria Črnac Rocco iz ureda rovinjskog gradonačelnika.

Ana Čižić, ravnateljica Crvenog križa Rovinj, kaže da Amiri nastoje pomoći hranom, odjećom i obućom. 'ZAR ŽIVI U ŠATOR? NE ZNAM, PRVI GLAS' Tražili smo je ali je nismo našli. Utvrdimo li da živi u šatoru ponuditi ćemo joj jednokratnu novčanu pomoć da si pronađe smještaj za mjesec dana. Mi još utvrđujemo stupanj njene nesposobnosti za rad i tek kada to utvrdimo, možemo je smjestiti u ustanovu socijalne skrbi, kaže Eda Rajko, ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb.

[13.8.2010 17:40:44] Alba IIS - Marketing:

Iako u Vladi uvjeravaju kako iduće godine neće biti novih poreza, na stolu u Banskim dvorima ipak stoji opcija uvođenja novih trošarina - na cigarete i naftne derivate.

Razmišlja se i o porezu na banke. Pitanje je hoće li sav teret opet pasti na leđa građana? Porez na banke mogao biti novi izvor punjenja državne blagajne. I dok jedni smatraju kako je to odlična ideja jer banke ionako jedino plaćaju porez na dobit, drugi tvrde kako će uvođenje ovog poreza najviše osjetiti građani.'Moramo znati da će to vrlo vjerovano usporiti aktualni trend pada kamatnih stopa na kredite vrlo vjerovano će dovesti i do manje potrebe za izvorima financiranja banaka što znači manje kamatne stope na štednju građana u bankama ali isto tako i banke će biti prisiljene primjenjivati nešto stroži pristup prilikom kreditiranja', smatra Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar splitske banke SG.

Protiv poreza je i guverner Rohatinski ali i oporba. Treba smanjiti rashode 'Opasnost da porastu rate kredita svih onih koji imaju kredite bilo da se radi o stanovništvu bilo da se radi o poduzećima. Ovaj porezni teret u konačnici bi opet završio ili na plećima stanovništva ili na plećima poduzeća', ističe Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a. Ono što Vlada treba a nikako da napravi je, tvrdi HNS-ov ekonomski strateg - smanjiti rashode. 'I to minimalno za 8 milijardi kuna poslije toga odmah treba pristupiti izradi projekcije proračuna za iduću godinu vođeni sa kapacitetom hrvatskog gospodarstva koji je 90 milijardi kuna', kaže Dragano Kovačević, ekonomski strateg HNS-a. Ono što će Vlada napraviti je minimalno smanjiti plaće u javnim službama. Moguće je i uvođenje novih trošarina na cigarete i naftne derivate.

'Moramo znati da će to za posljedicu vrlo vjerovano imati i brži rast potrošačkih cijena naravno da ako znamo da iduće godine ide i poskupljenje komunalnih usluga onda bi to mogao biti još jedan dodatan udarac na standard građana', zaključuje Šantić. Umjesto svega ovog SDP poručuje Vladi: smanjite porez na cijenu rada a dodajte na kapitalnu dobit. 'Mi zaista moramo pravednije rasporediti teret posebno pomaknuti ga sa rada prema kapitalu dakle prema imućnijim dijelovima ovog društva koji također moraju na određeni način snositi teret krize', zaključuje Grčić. Vlada o svemu šuti, kažu, pripremaju rebalans. Izvanredna sjednica trebala bi biti 25. kolovoza.

Tko će izvući deblji kraj otkrit će se uskoro.

Isplaćene su prve smanjenje braniteljske mirovine, na temelju odluke Vlade iz sredine svibnja da se za deset posto režu mirovine ostvarene prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, veće od 3.500 kuna.

Branitelji su ogorčeni i ljuti, a mnogi bi se, zbog smanjenja mirovine, mogli naći u financijskim problemima. Kaže to predsjednik osječke Hvidre, Miljenko Kolobarić, koji otkriva kako u tu udrugu, nakon što su stigle umanjene mirovine, svakodnevno stiže niz poziva branitelja. “Ljudi su jako ogorčeni, kipe u sebi, ne znaju što da rade. Bit će mnogo problema... Mnogi su u kreditima u koje su ušli računajući na određeni iznos mirovine koji je sada u nekim slučajevima znatno manji,” kaže Kolobarić. Dodaje kako je razgovarao s čelnicima Hvidri iz nekoliko gradova, te najavljuje koordinirani nastup tih organizacija. 

Ne zanima me tko je povlašten, tko je lažni branitelji ili invalid. Zanima me što je moje, jer sam svoju mirovinu krvavo odradio. Sad se svi kažnjavaju jer institucije nisu odradile svoj posao, a revizija se - isto kao u slučaju Registra branitelja - mogla napraviti da je bilo političke volje. Ovo neće proći među braniteljima, a kada mi krenemo na Markov trg nitko nas neće moći zaustaviti - poručuje Kolobarić. - Proglašavaju nas povlaštenima, a da su svi željeli biti “povlašteni” kao mi, te sa srcem krenuti u obranu domovine, danas ne bi bilo toliko invalida, toliko poginulih..., možda ne bi bilo ni rata, a time ni mirovina - dodaje hrvatski ratni vojni invalid kojega smo zatekli u Kolobarićevu društvu.

Damir Buljević, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županijeporučuje kako je ovo smanjenje mirovina tek posljednji, ali i “najdrastičniji” čin procesa smanjivanja prava branitelja koji traje od 2001. - Mi logoraši ovih dana obilježavamo Dan sjećanja i, najblaže rečeno, jako smo razočarani. Zašto najzaslužniji za obranu i stvaranje države, oni koji su najviše propatili, najviše osjete teret krize? Ovaj potez je sramotan i neopravdan, a mirovine su smanjene bez objašnjenja i razgovora s nama. Pitamo se dokle će tako. Očito dok mi ne kažemo dosta, a to je vrijeme stiglo - poručuje Buljević. Dodaje kako će kao dopredsjednik županijske podružnice Koordinacije udruga proisteklih ih Domovinskog rata zatražiti sastanak na nacionalnoj razini kako bi se dogovorili daljnji, zajednički potezi.

Akcijom Oluja oslobođeno je oko 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije. Akcija je počela u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tadašnji predsjednik države dr. Franjo Tuđman, pozvavši ih da ostanu u svojim kućama. U ranim večernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata s tim da akcija teče prema planu. Te večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok, svega su nekoliko kilometara od Knina koji je u okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.

U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava. Hrvatska vojska i policija oslobodile su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. U nedjelju, 6. kolovoza, stigle su vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica…

Dan kasnije, 7. kolovoza, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug završena.

Poginulo je 174 i ranjeno 1.430 pripadnika hrvatskih snaga. Središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te 15. obljetnica Oluje održat će se u Kninu u nazočnosti visokog državnog izaslanstva. Također sutra, u Kninu će biti održana akcija za spomenik hrvatske pobjede “OLUJA 95”, kojom će se prikupljati financijska sredstva za izgradnju spomenika u sjećanje na vojno-redarstvenu operaciju “OLUJA 95” te uređenje središnjeg kninskog Trga Ante Starčevića.

Inicijalna sredstva za izgradnju Spomenika hrvatske pobjede te za uređenje Trga su prikupljena, no ona nisu dostatna. Ukupna vrijednost ovog projekta je 6 milijuna kuna, stoga će se potrebna svota pokušati prikupiti i putem poziva na broj telefona 060 9009.

Na pozive građana javljat će se brojne poznate osobe iz političkog, kulturno-umjetničkog i sportskog života Hrvatske. Istovremeno na Trgu Ante Starčevića organizirat će se veliki koncert, na kojem će između ostalih nastupiti Mladen Bodalec, Slavonski dukati, Vinko Coce, Danijela Pintarić, Goran Karan, Antonija Šola, Tamburaški orkestar HRT-a te mnogi drugi uz izravan prijenos na Hrvatskoj radio televiziji.

Udruga mlinara i pekara 'Žitozajednica' najavila je povećanje cijena pekarskih proizvoda ove jeseni. Poplave su smanjile prinose u Europi, a požari uništavaju polja u Rusiji.

Cijene pšenice zbog toga rapidno rastu na svjetskim terminalnim tržištima.

Uz visoku cijenu pšenice, mlinare će opteretiti i najavljeno poskupljenje energenata. Viškova pšenice nema nigdje. Seljaci dogovorili cijenu pšenice od kunu i 20 lipa Dakle, od jeseni u pekaru s više novca.

Kruhu nema spasa, kažu hrvatski pekari. Pšenica im je preskupa. Umirovljenik Mato Mikulić će morati u rebalans kućnog proračuna. 'Kruh se mora jesti! Meso ne mora, ali tko ima jest će, a tko nema, neće', kaže Mato.

Agrokor će seljacima kilogram žita platiti 1,20 kuna.

Kilogram brašna u trgovinama u prosijeku stoji pet kuna, a cijena kilograma kruha iznosi deset kuna. Seljacima je to čudna matematika. 'Svatko tko je završio prvi razred matematike može izračunati da ako za jedan kilogram pšenice dobijete 1,20 kuna, a kruh prodate za deset kuna tu netko nekoga debelo vara', rekao je Matija Brlošoć, predsjednik Udruge Brazda. Poskupljenje pekari pravdaju visokim cijenama sirovine, energenata i radne snage. Unatoč tomu, kažu da Hrvatska jede najjeftiniji kruh u Europi.

Cijena kilograma pekarskih proizvoda u Hrvatskoj stoji 13, u Sloveniji 19, a u Austriji čak 26 kuna. Građanima je i to previše. Europsku pšenicu uništile su poplave, a suša je progutala petinu žitnih polja u Rusiji. Na jesen će se pšenica, kažu stručnjaci, plaćati suhim zlatom. Za državu nema dvojbe. 'Ovisi koliko će poskupjeti, ali uz ove nove cijene pšenice i brašna to poskupljenje ne bi trebalo biti značajno', rekao je Stjepan Mikločić, državni tajnik za poljoprivredu.

Rast cijena pšenice seljacima neće pomoći, jer je većina njih pšenicu već prodala. Čini se da je poskupljenje kruha samo uvod u vruću hrvatsku jesen. Zašto je kruh skup, ako je pšenica jeftina? Gdje se istopila razlika u cijeni? Tko zarađuje u tom lancu? Svi će vam reći da nitko ne zarađuje. Pekari kažu da je pšenica, odnosno brašno samo 15 posto troškova u cijeni kruha. Ostatak su plin, struja, voda, prijevoz, porezi, plaće radnicima. Pekari se pravdaju da je plin za gospodarstvo, samo u ovoj godini, poskupio tri puta, a najavljeno je novo poskupljenje od jeseni.

Teško financijsko stanje obitelj je pobjeđivala uz pomoć prijatelja i rodbine, no pomoć se istopila.

Iako špagete voli poput svih sedmogodišnjaka, Tin se razlikuje od svojih vršnjaka. Od treće godine bori se s rijetkim oblikom karcinoma vrata. 'Jedno jutro mu je izbilo na vratu, mislila sam da je otekla žlijezda. I otišli smo kod doktora', rekla je Korina Marinić, Tinova majka te dodala da su joj liječnici kazali kako se radi o tumoru. Doktorove riječi zadale su težak udarac. 'Život nam se preokrenuo za 360 stupnjeva.

Život se sveo na relaciju kuća – bolnica', rekla je Ljubica Rašić, Tinova baka.

Nakon kemoterapija i zračenja, Tinovo se stanje nakratko poboljšalo. 'On je borac', kaže njegova obitelj. Vremena za sreću nije bilo, obolio je djed, mama Korina doživjela je moždani udar. 'Rekli su da neću uopće preživjeti. Ali ja sam ih sve iznenadila', kazala je majka. Iznenađenje očekuju i od Tina. Bolest koja i dalje divlja, ponovno ga je vratila u bolnicu. 'Mi se ne predajemo, mi i dalje idemo hrabro skupa s njim jer on nam daje snagu jer je tako veseo i uvijek vedar', kaže baka. Psihički i financijski iscrpljeni, u borbi nisu sami. Ali pomoć sa strane nije dovoljna. 'To je veliki teret, veliki trošak, a o boli da ne govorimo. Pomažemo koliko možemo ovako sa strane, ali je presušilo. Moramo svi zajedno nešto napraviti', rekla je Danijela Mačić, kuma. Iako novac trebaju, njihova prva i jedina želja usmjerena je na Tina, samo da on ozdravi.

Ukoliko želite pomoći Tinu možete to učiniti na broj žiro računa u Raiffeisen banci 2484008-3212849558, na ime Korina Marinić.

za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje - dokumenta na kojemu se temelje odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. O Nacionalnome okvirnome kurikulumu ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa govorili su ministar dr. sc. Radovan Fuchs i državna tajnica prof. dr. sc. Dijana Vican. Nacionalni je okvirni kurikulum donesen nakon 205 javnih rasprava, 1.200 javnih očitovanja, a prošao je i saborsku proceduru.

To je jedini dokument o obrazovanju koji je prošao usuglašavanje na svim razinama sustava i time postao presedan društvenoga konsenzusa. Zahvalnost za osmišljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i važnoga dokumenta dugujemo mnogima - članovima i stručnjacima u području odgoja i obrazovanja triju Vijeća za nacionalni kurikulum, odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjižničarima, stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila, ravnateljima, učenicima i roditeljima, sveučilišnim profesorima i akademicima. Zahvalnost dugujemo brojnim ustanovama - ministarstvima, institucijama pravobranitelja, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sveučilištima i njihovim sastavnicama (fakultetima, odjelima, akademijama), agencijama, sindikatima, školama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Svoj doprinos dala su brojna županijska stručna vijeća, centri za odgoj i obrazovanje, strukovne udruge i društva, političke stranke, te brojni pojedinci. Nacionalni okvirni kurikulum svima nam pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja naše djece, učenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta će očekivanja biti ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.

Predsjednik Ivo Josipović u nedjelju je prvi put u životu obišao salaš.

Barem je tako ustvrdio predvodeći brojno hrvatsko izaslanstvo u posjet Ivanu Stipiću, vojvođanskom Hrvatu koji u Đurđinu, nedaleko od Subotice, vodi naslijeđenu pustaru koja je u vlasništvu njegove obitelji više od 300 godina. - Isto tako vam mogu reći da ste vi prvi državnik koji je nogom kročio na ovu zemlju - uzvratio je Ivan Stipić svome gostu. Pritom je hrvatskom predsjedniku ispričao anegdotu o odlascima u obližnju Suboticu na konjima, odakle bi se vraćali zaprašeni tako da ih ni njihovi najbliži ne bi prepoznali. - I vi biste danas bili prašnjavi da vatrogasci nisu cijeli dan bili aktivni i nasipali makadamski pristup salašu vodom - rekao je Stipić.

Josipović je u prvotnoj verziji protokola trebao posjetiti drugi salaš u Hrvatskom Majuru, jedinome mjestu u Srbiji s hrvatskim predznakom. No od te ideje se odustalo nakon što nisu uspjeli riješiti problem makadama i prašine na četiri kilometra dugoj pristupnoj cesti salašu. Ivo Josipović u nadahnutom govoru pred dvije stotine Hrvata u Đurđinu obećao je da su prošla vremena "kad je teško bilo biti Hrvat u Srbiji i Srbin u Hrvatskoj". - Dobri odnosi Hrvata i Srba danas su zalog mira i perspektive za našu djecu - rekao je Josipović. Sa srpskim kolegom Borisom Tadićem složio se da je procesuiranje krivaca za ratne zločine izuzetno važno, kao i pronalaženje nestalih i povratak izbjeglih.

Zbog boljih odnosa dvojica predsjednika razgovarala su o mogućnosti prelaska granice dviju država samo s osobnom iskaznicom.

Tadić je Josipoviću obećao da će sigurno doći u Vukovar i da ga se ne treba posebno pozivati. Pohvalio je Josipovićevu nedavnu turneju, odnosno posjete mjestima stradanja svih strana u ratu, kazavši da će i on to uskoro učiniti. Dvojica predsjednika jedan drugom govorila su “ti”, nazivala se imenima i međusobno si dijelila komplimente: "Ivo je bolji nogometaš od mene", "Boris je bolji košarkaš". Josipović će u ponedjeljak biti prvi hrvatski predsjednik koji će prošetati Knez Mihajlovom ulicom.

U spomen na velikog izumitelja, svake se godine slavi obljetnica njegova rođenja.

Najveća je proslava u Teslinom rodnom mjestu Smiljanu. Umjesto torte i svjećica, slikovnica. U čast velikog izumitelja, djeca iz Smiljana napravila su slikovnicu: Nikola Tesla - izumitelj budućnosti. 'Sve je popraćeno dječjim crtežima i tekstovima jako zanimljivim o životu Nikole Tesle. Sve su ilustracije radila djeca', rekao je Mile Čorak, iz Multimedijalnog centra Nikola Tesla. Upravo su najmanji najviše fascinirani Teslom. 'Djeca predškolske dobi kad dođu, kažu da Nikola Tesla nije izumio struju, da bi danas gledali TV u mraku', kaže Čorak. 'Isto tako eksperimentiram sa strujom, radim svjetlo...', rekao je 14-godišnji Sandro.

Život i rad Nikole Tesle prepun je zanimljivosti. 'Dobar dio ljudi ne zna da se Nikola Tesla nije htio rukovati s ljudima, jer se bojao zaraze. A s druge strane, držao je golubove koji su prenosioci bolesti. Sve što je radio brojao je i sve je moralo biti djeljivo s tri. Primjerice, išao je od hotela do laboratorija, brojao korake, a rezultat je morao biti djeljiv sa tri', ispričao je Čorak. Od 700 izuma, Nikola Tesla patentirao je njih samo 112. Mnogi su ukrali njegove izume, na što je on rekao: Ne žalim što su ukrali moje ideje, već žalim što nemaju vlastite. Veliki genij bio je strastveni kockar. Nikada nije završio fakultet, a dobio je 15 počasnih doktorata. Nije se nikada oženio jer je smatrao da se izumitelj ne može u potpunosti posvetiti nekome. Sve je to Nikola Tesla, čovjek koji je osvijetlio svijet.

Na natječaj koji je prije devet godina pokrenuo tjednik "Nacional" ove je godine pristiglo 449 prijava, a 30 studenata je danas proglašeno pobjednicima te su im uručene stipendije u vrijednosti od po 40 tisuća kuna.

Dodjeli stipendija nazočili su predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, izaslanik hrvatskoga predsjednika Izet Aganović, ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Obraćajući se dobitnicima premijerka Kosor je istaknula kako je znanje neprocjenjivo blago te napomenula kako oni koji imaju znanje mogu savladati sve prepreke. "Važno nam je imati ljude koji znaju što hoće", rekla je Kosor, zaželjevši dobitnicima ispunjenje njihovih snova. Ove godine partneri projekta su bile tvrtke INA, Diners Club, Vipnet, Hrvatska poštanska banka te JANAF. Uz te tvrtke-partnere koje su nagradile 28 studenata, u akciji sudjeluju i zadarske tvrtke - Turishotel i Tankerska plovidba - koje stipendiraju dva studenta sa Zadarskog sveučilišta.

Putem akcije "Top stipendije za Top studente" do sada je stipendirano 247 studenata iz cijele Hrvatske. Prorektori hrvatskih sveučilišta te predstavnici veleučilišta i visokih škola čine Stipendijsko vijeće, koje od prijavljenih studenata bira stotinu finalista, a tvrtke-partneri, koje su u stipendijskom povjerenstvu, od sto finalista biraju 30 najboljih studenata.

Legendarna zagrebačka pop grupa Novi fosili ima novi singl, a prateći videospot premijerno je prikazan u emisiji IN magazin. Pjesmu 'Lagano, lagano' sad možete čuti i vidjeti i na Dnevnik.hr-u. Uživajte...

To je način na koji će Sudac pokušati izaći iz medijske blokade i preko interneta izravno komunicirati s javnošću, piše Večernji list.

Redakcija portala velecasnisudac.com smještena je u Zagrebu. 'Portal će, zasad, biti ekskluzivan izvor informacija o meni, mom radu i projektima, te će i štititi navedeno', stoji na portalu.

'Prvi je korak interaktivni portal, drugi katolička televizija, a treći izgradnja međunarodnog interdisciplinarnog duhovnog pastoralnog centra, koji bi bio središte svega toga, i nakladničke kuće i televizije i poliklinike i duhovno-pastoralnog centra sa svim sadržajima za socijalno ugrožene, branitelje, invalide, hendikepiranu djecu i različite udruge koje su u potrebi', rekao je Sudac na blagoslovu portala, dodavši kako ne sumnja da će uspjeti u svim projektima, jer dosad je sve uspjelo, nešto čak i prije planiranog.

Osim vijesti iz života i rada Sudca, za portal će pisati i poznatih kolumnisti, poput Zorana Vukmana, Slavena Letice, Živka Kustića, a dvije godišnje kolumne obećala je napisati i bivša ukrajinska predsjednica Julija Timošenko.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović objasnio je da je riječ o prvom u nizu sporazuma sa zemljama jugoistočne Europe, o sklapanju kojih se sa zemljama u regiji pregovara više od godine i pol.

Ministar je podsjetio da je Hrvatska nedavno izmijenila Ustav i, među ostalim, izbrisala odredbe o neizručivanju svojih državljana. 'Sada kad su te prepreke u slučaju Hrvatske otklonjene, možemo očekivati sklapanje takvih sporazuma sa svim državama regije, koje će također otkloniti prepreke u svojim internim pravosudnim sustavima', rekao je. Prvi takav sporazum Hrvatska će potpisati sa Srbijom 29. lipnja, a on će se privremeno primjenjivati odmah po potpisivanju. Privremena primjena trajat će do ratifikacije sporazuma u Saboru, najavio je Šimonović.

Istaknuo je i da je postupak izručenja po tom sporazumu hitne naravi i da će u Hrvatskoj trajati između jedan i četiri mjeseca. 'Jedan mjesec će trajati ako netko nema ništa protiv da bude izručen, a najviše četiri mjeseca ako se netko 'drži zubima i noktima' i ima dobre odvjetnike', rekao je ministar, koji očekuje da će takvi sporazumi vrlo brzo dati konkretne rezultate i pomoći razrješenju nekih od najtežih kaznenih djela u državama jugoistočne Europe. Hrvatska će se time, dodaje, zaštititi od regionalnog organiziranog kriminala i sprege organiziranog kriminala i korupcije, koja nanosi velike ekonomske i socijalne štete i destabilizira države. 27 mjera gospodarskog oporavka Vlada je i na današnjoj sjednici donijela više odluka vezanih za provedbu programa gospodarskog oporavka, među njima i zaključak o prihvaćanju kataloga javnih investicijskih programa i objedinjavanju s projektima u drugim ministarstvima i nekim institucijama, kao i program mjera za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog gospodarstva.

Program sadrži 27 mjera, a usmjerene su primjerice poticanju ulaska u poduzetništvo kao i olakšavanju poslovanja već postojećim poduzetnicima, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač koji očekuje da će se do kraja godine učiniti niz ozbiljnih pomaka, primjerice u samozapošljavanju i slično. Među mjerama predviđenim programom su primjerice i uvođenje u Zakon o trgovačkim društvima novog društva, tzv. 'jednostavni d.o.o.', donošenje novog zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora, novog zakona o zadrugama, osiguravanje da poduzetnici koji su bankrotirali brzo dobiju novu priliku uz obvezu prilaganja izjave o nepostojanju poreznog duga kod nove registracije tvrtke, te objedinjavanje podataka o svim potporama malom gospodarstvu, itd.

Sindikati su prikupili više od 505 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o radu, izvijestio je koordinator sindikalnih središnjica za prikupljanje potpisa i predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

Matijašević se zahvalio svim građanima koji su potpisali peticiju, te posebno volonterima koji su danima marljivo prikupljali potpise diljem zemlje.

Najavio je također kako će sindikati danas u 11 sati na konferenciji za novinare točnije izvijestiti o broju prikupljenih potpisa te naznačiti svoje daljnje aktivnosti. Istaknuo je također kako je veoma žalostan jer su, kako je rekao na zadnji dan prikupljanja potpisa za referendum, dobili poziv od ministra Đure Popijača da dođu na razgovor u Vladu.

Dodao je kako do toga neće doći jer ih potpisi koje su prikupili obvezuju na to da svoj naum i obećanje provedu do kraja, tj. da Hrvatska po prvi put od svoje neovisnosti održi referendum. Pet hrvatskih sindikalnih središnjica završilo je u ponoć prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma. Za utemeljenost zahtjeva za raspisivanjem referenduma sindikati su od 9. lipnja do srijede, 23. lipnja trebali skupiti 449.506 potpisa odnosno deset posto od ukupnoga broja birača.

Ozren Matijašević (Dnevnik.hr) 'Vrijeme je da se izborimo za Zakon o radu po mjeri radnika, a ne po mjeri tajkuna i onih koji radnike izrabljuju. Ovi potpisi koje smo prikupili obvezuju nas na to da svoje obećanje i ispunimo i iako smo svjesni da će biti pokušaja da se referendum ipak ne održi mi ćemo napraviti sve što je u našoj moći da takve pokušaje spriječimo', rekao je Matijašević, dodavši kako o točki za koju su prikupljali potpise nemaju što pregovarati s Vladom. Dodao je kako s Vladom sada mogu samo pregovarati o svojim prijedlozima za izmjenu ZOR-a. 'Ovo što smo napravili, ova akcija koju smo započeli i koja je uspješno završila obvezuje nas na to da do referenduma dođe. Mi nemamo više što razgovarati s Vladom o njezinim prijedlozima, mi smo obavezni ljudima koji su nam dali potpise da do referenduma dođe. Ovim smo dokazali nešto veoma važno, a to je da je dosta toga da nam Vlada objašnjava kako se ništa ne može promijeniti. Ovo dokazuje da se sve može promijeniti', rekao je Mladen Novosel iz SSSH.

Po ocjeni sindikata, vladin prijedlog izmjena ZOR-a mogao bi uništiti sustav kolektivnih ugovora. 'Šeks će učiniti sve da onemogući raspisivanje referenduma' 'Gospodin Šeks i njegova ekipa će, ne sumnjam, uložiti sve snage kako bi onemogućili raspisivanje referenduma, odnosno kako bi ga raspisali po Zakonu o referendumu, koji još uvijek nije usklađen s hrvatskim ustavom. No, mi ne stojimo skrštenih ruku. Učinit ćemo sve što je u našoj moći i očekujem pomoć svih demokratskih snaga u ovoj državi da spriječe eventualni pokušaj tih majstora kuhinje da hrvatski građani ne ostvare svoje pravo na referendumsko izjašnjavanje. Očekujemo da će se i odugovlačiti i da će se učiniti sve da nam se onemogući raspisivanje referenduma, odnosno ako do njega dođe da bude po krajnje neprihvatljivim i nerealnim uvjetima koji se još uvijek nalaze u Zakonu o radu', rekao je Matijašević.

U izmjenama se predlaže da prava iz kolektivnog ugovora vrijede šest mjeseci nakon isteka ili raskida ugovora. Po sadašnjim odredbama, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, on se i dalje primjenjuje do sklapanja novog. Vlada također predlaže mogućnost otkazivanja svih kolektivnih ugovora, sklopljenih i na određeno i na neodređeno vrijeme. Sadašnji ZOR kaže da se kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može otkazati, a onaj sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je ta mogućnost u njemu predviđena.

Prema proceduri, kad predsjednik Sabora primi zahtjev, Sabor može u roku od 30 dana zatražiti da Ustavni sud utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno način izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom i zakonom. Sabor referendum raspisuje odlukom, a Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave ne definira rok u kojem to mora učiniti. Zakon pak definira rok u kojem se referendum mora održati - od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.

Prihvati li Vlada nove smjernice Europske Unije za dodatno povećanje poreza za duhansku industriju, cijene cigareta u Hrvatskoj bi mogle do 2014. godine narasti za čak 50 posto, piše Jutarnji list.

Prema toj politici, u EU bi porez na tisuću komada cigareta 2014. godine trebao iznositi 90 eura, dok sada iznosi 64 eura. U Hrvatskoj je već sada taj porez manji za tek dva eura. Ako vlada prihvati te smjernice bez prijelaznog roka tada će cijena kutija cigareta u nižem i srednjem segmentu drastično porasti, piše Jutarnji list.

Predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomašković smatra kako bi to bio udar i na pušače, ali i na državni proračun jer se svakim dizanjem cijena prodaja cigareta seli na ilegalno tržište.

Na Pagu je otvorena sezona partijanja. Zrče će i ove godine biti hit destinacija među partijanerima, ali i brojnim poznatim licima koja su već danas tulumarili na najpoznatojoj plaži za provod. Od danas pa sve do kraja rujna - traje ludilo koje se može usporediti sa svjetskim hit destinacijama za dobar provod. S koliko god predrasuda prosječan Hrvat promatrao mjesto kao što je novaljsko Zrće, ne misle tako u Ministarstvu turizma, niti bi državni proračun bio isti bez utrška s najpoznatije hrvatske plaže. Turizam za mlade, mladenački lifestyle ili najnovije, elektronski turizam kako ga nazivaju, na Zrću svake godine pomiče granice i gosti su zaista zadovoljni. Za strane goste ljubitelje elektronske glazbe jedna od važnih stavki je da je jeftino, da su okruženi lijepim ženama i da se dobro zabavljaju. Partija se od jutra do mraka. Bez predrasuda, a dobra zabava potiče na bolji radni rezultat. U pauzi zabave, glumice uče nove uloge, a među njima i Marija Borić iz 'Najboljih godina'. 'Ja sam se ugodno iznenadila. Ljudi su pozitivni. Vlada pozitivna energija i svi su dobre volje', izjavila je Marija Borić. Za manekenku Jelenu Denonu, koje je iz Novalje, partyji na Zrću su sinonim za najbolje ljeto na svijetu. Obzirom da su klubovi otvorili vrata, najbolje ljeto za počelo.

U borbu održanu u Vancouveru Barry je bolje krenuo i u prvoj je rundi uspio svog idola oboriti na tlo u dva navrata, a prilikom drugog obaranja mu je potpuno zatvorio lijevo oko. U tim je trenucima Amerikanac bio bolji borac i dominirao je oktogonom, međutim kako je borba odmicala Cro Cop je preuzimao inicijativu i tjerao Barryja u defenzivu. Posebice je hrvatski gladijator preuzeo kontrolu u trećoj rundi kada je izgledao svježije od Barryja i udaračkim tehnikama uzdrmao je protivnika. Nakon što nije uspio dovršiti posao i dobiti borbu “ground£om”, uspio je to na kraju gušenjem tridesetak sekundi prije kraja te je Barry bio prisiljen predati meč.

Anonimna kaznena prijava zaposlenika HEP-a otkriva ulogu jednog od četiri braće Sanader u tom poduzeću. Sanaderov brat u Splitu je funkcionirao kao kontrolor koji šalje provjerene kadrove na funkcije u Zagreb.

Petar Čubelić, direktor HEP Proizvodnje, uhićen je nakon anonimne kaznene prijave koju su USKOK-u poslali “zaposlenici Hrvatske elektroprivrede”, uz napomenu da se radi o kadru don Vinka Sanadera, solinskog župnika poznatijeg kao brata bivšeg premijera. Čubelić je, naime, brat vikara splitsko-makarske nadbiskupije don Ivana Čubelića koji je u prijateljskim odnosima s don Vinkom Sanaderom. U PP HE-u Jug, koji se nalazi u skopu HEP-a, zaposlena je i supruga Petra Čubelića na mjesto ekologa koje je, navodno, otvoreno samo za nju jer prije nje nije postojalo. U prijavi nakon koje je USKOK pokrenuo istragu upozorava se na štetu koju Vinko Sanader nanosi HEP-u kao neslužbeni kadrovik tog javnog poduzeća u koje masovno zapošljava ljude iz Solina i Splita, a neke od njih i na ključna mjesta u kompaniji. Navodi se da je Petar Čubelić sklopio menadžerski ugovor s Vinkom Družićem iz Solina za poslove voditelja tima za obnovu HE Zakučac, koji nikad nisu izvršeni jer su odlukom Uprave stavljeni izvan snage. Unatoč tome, Družiću je isplaćena menadžerska naknada za neobavljene poslove. U prijavi se napominje da je Družić prije HEP-a radio u poduzeću BIS kao koordinator na izradi cijevi.

Solinski prijatelj U prijavi upozoravaju da je za neuspjeli projekt odgovoran Željko Kljaković Gašpić, član Uprave HEP-a, također iz Solina, inače prijatelj don Vinka Sanadera. Njega autori prijave opisuju kao podobnog, ali krajnje nestručnog. Tako je, kako se tvrdi u kaznenoj prijavi, Gašpić dopustio da u krugu hidroelektrane Zakučac propadnu dijelovi transformatora jer su neispravno uskladišteni. Vinko Sanader, tvrde u prijavi, nagovorio je Gašpića da zaposli Željka Čulinu iz Splita, pravnika koji je diplomirao u 41. godini i brat je supruge Dujomira Marasovića, čelnika splitskog HDZ-a. Tvrde se i da je Gašpić na nepostojeće mjesto “voditelja odjela voznog parka” zaposlio Josipa Strujića, čiji je brat Don Jure Strujić, svećenik u Župi Spinut u Splitu. Darovi Sanaderu Jutarnji je nedavno objavio i uplatnice HEP-a iz kojih je vidljivo da je don Vinko Sanader od Uprave tvrtke dobivao različite darove poput dizajnerske stolice od 22 tisuća kuna, a prema nekim izvorima od HEP-a je, navodno, otkupio i luksuznu limuzinu po povoljnoj cijeni. Kako doznajemo, grupacija HEP-ovaca koje je zaposlio don Vinko Sanader sa svojim se mecenom nalazi svake subote u jednom od solinskih kafića. USKOK u HEP-u istražuje i opravdanost pojedinih donacija. Tako je npr. Zakladi za istinu o Domovinskom ratu (koja zastupa interese Ante Gotovine) HEP donirao posljednje tri godine više od milijun kuna. Darivajući šakom i kapom braniteljskim udrugama, raznim zakladama i sportskim klubovima, HEP se daleko manje darežljivim pokazao u skrbi za teško oboljele i socijalno ugrožene. Udruzi oboljelih od od leukemije HEP je donirao 20 tisuća kuna, a Udruzi oboljelih od Downova sindroma je pomogao također ‘na kapaljku’, s 10 tisuća kuna.

U kaznenoj prijavi djelatnika HEP-a protiv člana Uprave Željka Kljakovića Gašpića navodi se i informacija “o velikom broju poklonjenih mobilnih telefona i računala.” SPLIT - Ured solinskog svećenika Sanadera, odmah uz kanal koji odvaja Gospin otok od solinskog župnog ureda, funkcionirao kao prijavnica za karijere. Važno je bilo da te don Vinko “uzme pod svoje”. U Splitu ili Zagrebu, svejedno. Bio je svojedobno jako utjecajan. - Sad, nisam siguran koliko su ljudi zapravo cijenili njega osobno, a koliko su željeli iskoristiti utjecaj koji je crpio iz pozicije brata Ive. Ali ako je to istina, onda to više govori o njima nego o Vinku Sanaderu - rekao nam je isti sugovornik. Don Vinko je kroz to razdoblje postao neizbježan dio društvenog života. Bio je gotovo posvuda, a najviše na Hajdukovim utakmicama. U trećem redu svečane lože, kao da je službeno zazivao Božju milost na klub koji pet godina nije osvojio niti jedan trofej. A radio je i zemaljski posao: pogurao je HEP kao sponzora. U klub ga je pustio tadašnji predsjednik, notorni Branko Grgić, koji je HDZ-ovim kadroviranjima kasnije imenovan državnim tajnikom. - Pa, čudili smo se jer je Grgić toliko ‘skakao’ oko Vinka - otkriva jedan od dužnosnika.

“Kad je otišao u Zagreb bilo je jasnije.” Sanader je, govore upućeni, značajno pomogao da klub, nakon Grgićeva “bijega”, preuzme Mato Peroš. Svećenik je “nestao” iz kluba kada ga je preuzeo Kerum. To je bio i uvod u don Vinkov silazak s lokalne društveno političke scene.

Blanka Vlašić pobijedila je i na trećem mitingu Dijamantne lige u Rimu i to skokom preko 2.03 metra, što je novi rekord mitinga na stadionu Olimpico. Vlašić je preko 2.03 metra, što i njezin rekord sezone, išla iz drugoga pokušaja, a nakon dva rušenja odustala je od zadnjega pokušaja na 2.05 jer je osigurala pobjedu. Naime, drugo mjesto je osvojila Amerikanka Chauntee Howard s istom visinom (2.03) kao i Blanka, preskočenom također iz drugoga pokušaja, ali je Amerikanka 2.01 preskočila tek iz iz trećeg pokušaja, a Splićanka iz prvoga. Treće mjesto u Rimu osvojila je Spencer Lavern s 1.95 metara.

Osumnjičenima u akciji Offside, nakon dvodnevnog ispitivanja u USKOK-u, na Županijskom sudu u Zagrebu određen je pritvor od mjesec dana zbog sumnje u namještanje nogometnih utakmica Prve HNL i mogućeg utjecaja na svjedoke. Osumnjičeni u akciji Offside, njih 21, nakon ispitivanja u USKOK-u, koja su trajala dva dana, u četvrtak prijepodne privedeni su u istražni centar zagrebačkog Županijskog suda zbog sumnje u namještanje nogometnih utakmica Prve HNL. Tamo ih je ispitao sudac istrage Ratko Ščekić, koji je nakon toga odlučio sve osumnjičene zadržati u zatvoru. Naime, svima je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog utjecaja na svjedoke. Uskok nije priveo jedino igrača Međimurja Nikolu Melnjaka, pa se počelo špekulirati da je on sve priznao. ''Bio sam na razgovoru u policiji i to je sve. Dobio sam poziv da se odazovem na obavijesni razgovor. Ne mogu govoriti o čemu je bila riječ, ali nisam ni pod kakvom sumnjom, a dokaz je da već ovih dana odlazim na probu u nekoliko slovačkih klubova'', rekao je Melnjak. Za dvojicu Slovenaca, Dina Laliča i Admira Suljića, određen je istražni zatvor i zbog opasnosti od bijega. USKOK, koji je tražio istražni zatvor i zbog opasnosti od ponavljanja djela, žalit će se na ovu odluku s obzirom na to da neki od uhićenih imaju i po sedam kaznenih djela. Kako piše Večernji list, kao svjedoci bit će pozvani Reno Sinovčić, Igor Štimac i Zvonimir Zubak.

Vlada udarila na javnu televiziju

Vlada je danas predložila smanjenje RTV-pristojbe za 20 kuna! Izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, HRT će izgubiti više stotina milijuna kuna prihoda godišnje!

Prema tim izmjenama, pretplata će iznositi 60, a ne dosadašnjih 80 kuna, na koliko je povećana u ožujku 2010. godine.

Danko Družijanić, glasnogovornik HRT-a, samo je kazao kako je do sada zakonom bilo određeno da pretplata iznosi 1,5 posto prosječne plaće u prošloj godini, a da je taj postotak smanjen na 1,125. "Zasad nemamo službeno stajalište. Uputit ćemo ga medijima tijekom dana", kaže Družijanić.

Hrvatima je, izgleda, prekipjelo, s obzirom da je već u prvom danu prikupljeno deset posto potpisa za pokretanje referenduma. To bi značilo da će, ukoliko se potpisivanje nastavi ovim tempom, potpisi biti prikupljeni i prije isteka roka od dva tjedna.

Sindikalne središnjice prikupile su do 11 sati u četvrtak 45 tisuća potpisa za pokretanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, a nezavisni zastupnik Dragutin Lesar i predsjednik stranke Hrvatski laburisti, objavio je sinoć oko 22 sata na Facebooku sljedeći status:

"8.697! 8.697 potpisa samo danas, samo na štandovima Hrvatskih laburista – Stranke rada. Bravo, kolegice i kolege."

Laburisti su na svojim stranicama objavili i sljedeću obavijest:

"Kako smo saznali, djelatnicima hitne službe iz Varaždina pozlilo je od Vladinog prijedloga promjena Zakona o radu te su došli potpisati podršku za referendum o izmjenama Zakona o radu." Hrvatima je, izgleda, prekipjelo, s obzirom da je već u prvom danu prikupljeno deset posto potpisa za pokretanje referenduma. To bi značilo da će, ukoliko se potpisivanje nastavi ovim tempom, potpisi biti prikupljeni i prije isteka roka od dva tjedna. Svi trebaju znati svoj JMBG Podsjetimo, organizatori peticije, pet sindikalnih središnjica i stranka Hrvatski laburisti, trebaju prikupiti 450.000 potpisa do 23. lipnja.

Laburisti će svoje potpise sindikatima predati dan kasnije. "Iako mnogima nije jasno zašto, umjesto JMBG-a ne smije se upisivati OIB. Tako je to utvrđeno zakonom o referendumu. Isti birač ne može dva ili više puta potpisati zahtjev", napominju u uputama uz poruku – "Idemo do kraja!" Dosad nikome nije uspjelo u prvom danu prikupiti toliko potpisa - ni prilikom pokušaja da se raspiše referendum o ulasku Hrvatske u NATO, ni prilikom hrvatskog prihvaćanja Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom i sve do danas tjeranje vlasti na referendum se činilo nemogućom misijom.

Jeli ministar nasjeo na prijevaru stoljeća ?!

Istraživanje British Medical Journala i Ureda za istraživačko novinarstvo (Bureau of Investigative Journalism) otkrilo je kako su trojica stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije dr. Fred Hayden (University of Virginia), dr. Arnold Monto (University of Michigan) i dr. Karl Nicholson (Leicester) dobivali novac od farmaceutskih kompanija koje proizvode lijekove protiv virusa tzv. svinjske gripe. Kako piše britanski Guardian, doznalo se da su oni bili na platnoj listi nekoliko kompanija koje su financirale njihova istraživanja i plaćale ih u zamjenu za konzultantske usluge, a SZO je slušao savjete te trojice stručnjaka i u jeku priče o virusu A (H1N1) pozvao vlade svih zemalja da naprave zalihe cjepiva. U pojedinim državama već ova se vijest tretira kao dokaz o onome što se tek naslućivalo jesenas – da je svinjska gripa prevara stoljeća! 'Mislim da smo prevareni' Dok čekamo komentar Ministarstva zdravstva na ovaj skandalozni sukob interesa za koji se sumnja da je u sezoni gripe farmaceutima priskrbio vrtoglavih sedam milijardi dolara, razgovarali smo s jednim od stratega SDP-ove zdravstvene politike, Mirandom Mrsićem. Upitan jesmo li prevareni i namamljeni na masovnu kupovinu Tamiflua, odgovara: "Mislim da da. Ostaje činjenica da su o pandemiji govorili relevantni stručnjaci i moramo vidjeti jesu li te pretpostavke bile matematičke ili stvarne. No, vrlo je moguće da su se zaigrali zbog toga što su u strahu velike oči pa je to dovelo do nepotrebnih gubitaka u zdravstvu", kaže Mrsić. Zgrožen je sukobom interesa u kojem su se našli savjetnici u SZO-u. "Apsolutno osuđujem bilo kakvu mogućnost da netko utječe na mišljenje stručnjaka, pogotovo s financijskim interesom. To je potrebno maksimalno sankcionirati jer baca sjenu na sve – i na zdravstvene stručnjake i na farmaceute", kaže Mrsić. Napomenimo da je u svijetu od virusa tipa A (H1N1) umrlo oko 18 tisuća ljudi, što je manje nego što umire od virusa sezonske gripe. 'Izmišljene bolesti' S tim u vezi upitali smo ga i za mišljenje o knjizi Lijekovi ili priča o obmani, internistice Lidije Gajski, koja tvrdi da su osteoporoza i povišeni kolesterol u najvećoj su mjeri umjetno stvorene, izmišljene bolesti. "Zanimljiva knjiga koja ukazuje na velik problem u zdravstvu – odnos liječnika i farmaceuta. Otvara mnoga pitanja, ali odgovori nisu samo u ovoj knjizi. Jasno je da treba postaviti granice i kontrolu, ali treba napomenuti i da su lijekovi doveli do produljenja životnog vijeka. Te bolesti nisu izmišljene, ali ćemo se sljedeće godine, kada ćemo uvidjeti da nije sve plativo u zdravstvu, vjerojatno početi razmišljati koju ćemo razinu kolesterola liječiti", kaže Mrsić.

Kada sam se suprotstavio korupciji, stiglo mi je anonimno pismo u kojem su mi prijetili 'krvoprolićem kakva su se dogodila u nekim školama u Americi i Njemačkoj'.

Da mito i korupcija nisu prisutni samo na nekim zagrebačkim fakultetima (Prometni, Ekonomski...), već da je ilegalno kupovanje upisa već godinama uobičajena praksa u zagrebačkim ekonomskim školama, samo za dnevno.hr ispričao je bivši profesor matematike i informatike Treće ekonomske škole. (podaci poznati redakciji) Cijena upisa u zagrebačku Treću ekonomsku školu već godinama se, prema njegovim riječima, kreće oko 500 eura, a oni koji su zainteresirani za takav upis samo se trebaju obratiti tajnici škole koja je, kako kaže, i njega u više navrata prisiljavala da nekim učenicima, unatoč neznanju, pokloni pozitivne ocjene. Praksu podmićivanja nakon toga je prijavio i Uskoku, no zbog te prijave, kao i zbog nepristajanja na poklanjanje ocjena, prije dvije godine dobio je i otkaz.

Tko se zamjeri tajnici, dobiva prijeteća pisma. Nakon što mi je psihijatar, kojeg sam posjećivao, u dijagnozi napisao da zbog mobbinga na poslu imam poremećaj prilagodbe, i njemu su anonimno prijetili. Psihijatar me nakon toga pitao zar je ravnatelj Treće ekonomske škole toliko moćan. Zbog svega toga osjećam se bespomoćan i sabijen sa svih strana Bivši profesor 3. ekonomske škole u sobu i rekla mi da "taj i taj" na kraju "moraju imati dva iz matematike". Odgovorio sam joj da na takve ucjene ne pristajem zbog ostalih učenika koji, ako ne znaju, moraju ići na popravni. Nakon toga stigle su mi prva prijeteća pisma, te nadležna inspekcija. Poslije sam čuo da to nije slučajnost, već da u pravilu svima onima koji dođu u sukob s tajnicom stižu anonimna pisma i inspekcija Ministarstva obrazovanja - započinje svoju priču bivši profesor matematike i informatike Treće ekonomske škole, te dodaje da su razni pritisci od strane tajnice trajali godinama, te su na kraju rezultirali i njegovim otkazom. - Kada sam 2007. godine napokon "puknuo" i rekao im da to tako više neće ići, stiglo mi je novo anonimno pismo u kojem su mi prijetili smrću, odnosno "krvoprolićem kakva su se dogodila u nekim školama u Americi i Njemačkoj". Nakon tog pisma koje me je posve uzdrmalo i zbog kojeg sam završio u i Centru za krizna stanja, ravnatelj Mirko Kožul, koji je cijelo vrijeme bio u dogovoru s tajnicom, dao mi je i otkaz – veli profesor, koji je, nakon toga, tužio školu zbog nezakonitog otkaza, kao i zbog mobbinga, odnosno povrede osobnosti. Uskoku je, osim toga, prijavio da osnovano sumnja na mito pri upisima u školu, a privatno je tužio i policajca koji ga je, na poziv ravnatelja škole, jednom prilikom fizički izbacio iz zgrade. Osjeća se poput taoca nepoštenog režima - Došao sam razdužiti knjige, no tajnica mi to nije dozvolila, već me je udarila vratima i izgurala iz sobe. Nakon toga ravnatelj je nazvao policiju i od svog prijatelja tražio da me izbaci van. Kvartovski policajac, koji tog trenutka nije bio na dužnosti, došao je u školu i doslovce me bacio na cestu. Nakon toga i njega sam prijavio DORH-u, te sam ga tužio i privatnom tužbom – nastavlja profesor, koji naglašava da se zbog svega osjeća kao najobičniji rob, poput taoca nepoštenog režima koji je zbog poštenja došao na udar nadređenih, te koji je zbog svega izgubio i zdravlje. Dobio sam otkaz zato što sam pokušavao pošteno raditi svoj posao, otpustili su me oni koji su se, umjesto nastavom, bavili kriminalom, a kada sam se odlučio požaliti nadležnima, otkrio sam da su i oni povezani s cijelim slučajem, te da ne štite žrtvu nego napadača. Isprva sam se pitao nije li u meni greška, no kada su me mnogi moji kolege, nakon što sam dobio otkaz, potajno pitali što da rade, jer i njih jednako zlostavljaju, shvatio sam da problem nije u meni, već da su me ti koji me progone raznim manipulacijama htjeli uvjeriti u to. Nakon svega, ne kanim odustati, već se namjeravam boriti do kraja – zaključuje profesor, koji je svojevrsnu utjehu nedavno pronašao u sastancima Antimobbing udruge koju u zagrebačkom Domu zdravlja Siget vodi psihijatar dr. Ante Leskur i gdje je upoznao mnogo osoba koji imaju slične probleme kao i on.

Jedna od njih je i profesorica Druge ekonomske škole, koja nam je ispričala da se iste stvari događaju i kod nje, kao i u Prvoj ekonomskoj školi, no koja nas je molila da do završetka istražnih radnji u jednoj od tih škola ne iznosimo detalje tog slučaja. Dodala je također da je lista onih koji zbog zlostavljanja na poslu imaju velikih probleme i u njenoj školi podugačak, te da bi imena i prezimena svih jedva stala na jedan list papira. Oboje su nam na kraju rekli da je u cijelom slučaju najžalosnije to što, zbog sukoba ravnatelja i nastavnika, stradavaju učenici koji zadnjih godina ne dobivaju ni približno onoliko znanja i obrazovanja koliko su iz tih škola nosili maturanti prije petnaestak i više godina.

U Sloveniji se u nedjelju održava referendum na kojemu se odlučuje o potvrdi ili odbacivanju arbitražnog sporazuma s Hrvatskom. Referendumsko pitanje glasi: Jeste li za to da zakon o ratifikaciji arbitražnog sporazuma između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske koji je slovenski parlament ratificirao na sjednici 19. travnja postane važeći. Na referendumu sa zakonskom snagom oko 1,7 milijuna slovenskih birača praktično odlučuje o tome da li ići dalje s provedbom arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog prijepora koji su 4. studenog prošle godine potpisali slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor ili to pitanje opet vratiti na početak. Slovenski parlament je arbitražni sporazum već ratificirao, a ustavni sud na zahtjev vlade presudio je da on nije u suprotnosti s ustavom. Referendumska mjesta na kojima će se glasovati otvaraju se ujutro u sedam sati, a zatvaraju u 19 sati. Službeni rezultati referenduma bit će objavljeni u utorak. Odluka birača koja obvezuje parlament i vladu donosi se natpolovičnom većinom glasova, odnosno važećih listića, a referendum je valjan bez obzira na broj registriranih birača koji mu pristupe. Tijekom četverotjedne kampanje slovenska vlada je građane pozivala da potvrde sporazum kao odličan pregovarački rezultat premijera Pahora s Hrvatskom, a oporba je tvrdila suprotno i poziva birače da ga odbiju kao 'loš' za slovenske interese u vezi s granicom

Stanje u poplavljenim područjima Osječko-baranjske županije od petka poslijepodne se stabiliziralo, a najkitičnije točke na Baranjskoj Karašici kod mjesta Šumarina, Luč i Šećerana, gdje je sve bilo spremno za evakuaciju oko 1.800 mještana, u potpunosti su stavljene pod nadzor u petak oko 23 sata.

Razina Baranjske Karašice opada za 1 centimetar na sat i možemo reći da je tamo, ali i u svim ostalim dijelovima županije, stanje stabilno zahvaljujući pravodobnoj reakciji svih službi uključenih u obranu od poplava kao i samih mještana. No, opuštanja nema, sve službe i dalje na terenu, a i dalje se pune vreće s pijeskom, koje će trebati za zaštitu od Dunava – izvijestio je zapovjednik Stožera za obranu i spašavanje, župan Vladimir Šišljagić.

Prema riječima rukovoditelja obrane od poplava Zorana Đurokovića iz Hrvatskih voda, već se rade ojačanja na nasipu Dunav-Drava, a u nedjelju počinje izgradnja nasipa na Dunavu kod Batine, gdje je u subotu u 13 sati izmjereno 543 cm.Cilj je što više napraviti do dolaska velikog vodnog vala, koji se očekuje sljedećeg vikenda. Prema informacijama koje dobivamo iz uzvodnih krajeva očekuje se da bi Dunav mogao narasti za metar i pol do dva, odnosno dosegnuti razinu između 700 i 750 cm, što bi moglo biti kao i 2006. godine, kada je vrh bio na 749 cm. Uglavnom, sljedeća dva tjedna bit će još posla za sve nas i moramo se nadati da neće biti novih oborina, jer bi to bila velika opasnost na područjima manjim slivova gdje smo se borili s poplavama posljednjih dana.

Naime, Dunav i Drava zbog podizanja svoje razine u slučaju novih oborina neće moći primiti sve vode iz unutrašnjosti i to bi moglo izazvati nove velike probleme – objasnio je Đuroković. Dodao je kako je na području županije svih ovih dana ugrađeno oko 100 tisuća vreća pijeska u nasipe, na zalihi je još 30 tisuća, a u pripremi novih 100 tisuća za Dunav. Inače, na Dunavu kod Batine rekordni su vodostaji bili prije 30-40 godina kada je dosezao visine od 780 do 790 cm. - U novije vrijeme nije bilo ugrožavanja povijesno rekordnih vodostaja, ali njih svakako možemo očekivati u godinama koje dolaze, jer to se već događa u Mađarskoj i Srbiji. No, naši nasipi su građeni da zadrže i povijesno rekordne vodostaje, a ovom prilikom bih čestitao i nepoznatim hidrolozima koji su prije 50 godina formirali Baranjsku Karašicu, jer su je napravili dovoljno dubokom da uz naš dodatni angažman ne ugrozi naselja uz nju – istaknuo je Đuroković. Zapovjednik kopnene vojske Mladen Kruljac dodao da je u Slavoniji i Baranji trenutno 1.500 vojnika, a u drugom valu eventualnih poplava može se očekivati pomoć čak 5-6 tisuća vojnika, koji su odradili lavovski dio posla i na Baranjskoj Karašici.

Nema opasnosti od zaraza, ali stižu komarci!

Prema Šišljagićevim riječima na terenu su i ekipe ZZJZ-a, koje analiziraju stanje, a izvješća govore da nema opasnosti od zaraznih bolesti. U nekim mjestima zabranjena je upotreba bunarske vode za piće, a što se tiče najezde komaraca, ona bi uslijed ovih poplava sljedećih dana mogla biti novi veliki problem za stanovništvo ovog dijela Hrvatske.

Strahuje se od dodatnog pogoršavanja stanja pa su pozvani i svi koji su uključeni u civilnu zaštitu da se stave na raspolaganje. Zbog rasta vodostaja lateralnih kanala i bujičnih vodotoka županijski Stožer za zaštitu i spašavanje jutros je na izvanrednoj sjednici proglasio izvanredno stanje obrane od poplave za grad Slavonski Brod i obližnje općine Sibinj, Podcrkavlje i Gornja Vrba. Najkritičnije je u naseljima Slobodnica i Bartolovci u sibinjskoj općini gdje su stanovnici proveli besanu noć. Poplavljeno je nekoliko obiteljskih kuća, a voda je prodrla u više od pedeset podruma. Poplavljene su i neke lokalne i županijske ceste. Na kritičnom dijelu oko auto ceste Zagreb Lipovac još je jučer izgrađen zečji nasip, a promet se odvija normalo. Zatvoren je samo istočni izlaz s auto ceste prema Zagrebu, pa se promet usmjerava na zapadni izlaz. S jutrošnje izvanredne sjednice županijskog stožera za zaštitu i spašavanje upućen je poziv stožerima u Brodu i općinama Sibinj, Podcrkavlja i Gornja Vrba gdje je proglašeno izvanredno stanje obrane od poplave da sve potrebne službe stave u stanje pripravnosti. Inače cijelu noć vatrogasne i ekipe Hrvatskih voda su terenu i pomažu stanovništvu. Kako kiša na ovom području i dalje pada, a prema prognozi tako će biti i cijeloga dana strahuje se od dodatnog pogoršavanja stanja pa su pozvani i svi koji su uključeni u civilnu zaštitu da se stave na raspolaganje

Premijerka se spremno uputila avionom u Split kako bi bila kuma trajektu. Na sam događaj malo je zakasnila, jer je zajedno sa svojim tjelohraniteljem zaglavila u liftu još na Ravnicama. Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor sudjelovala je u Splitu na krštenju i uključivanju u redoviti promet novoizgrađenog putničkog broda "Jadran". I dok prosječne Hrvate glava zaboli kad ih netko pozove na krstitke ili svadbu, jer ne znaju kako skupiti novac za poklon, premijerka se spremno uputila avionom u Split kako bi bila kuma trajektu. Na sam događaj zakasnila je, jer je zajedno sa svojim tjelohraniteljem zaglavila u liftu, u svojoj zgradi u Šeferovoj ulici u Zagrebu. - Imala sam problema jutros. Došli su vatrogasci i kao što vidite, uspješno sam spašena. Kasnio je i avion, pa se zato svima ispričavam - kazala je Kosor novinarima u Splitu. Nakon krstitki premijerka putuje u Šibenik gdje će otvoriti početak radova na izgradnji prometne mreže s infrastrukturom Gospodarske zone Podi, a s biskupom šibenskim mons. Antom Ivasom potpisat će Ugovor o darovanju između Vlade Republike Hrvatske i Šibenske biskupije.

Srpska grupa Riblja Čorba htjela je u pulskoj Areni imati koncert, no povjerenstvo za ljetne programe odbilo je njihov zahtjev. Uz Čorbu su odbili i organizaciju programa "Kad bih bio Bijelo dugme", a u Areni će u kolovozu nastupiti Joss Stone i Solomon Burke, Tony Cetinski te Gibonni. Pjevač Riblje Čorbe, Bora Đorđević, u vrijeme rata deklarirao se kao četnik, a više puta govorio je kako nema šanse da zasvira u Hrvatskoj. Koncert Riblje čorbe u Puli je željela organizirati agencija M. Factory iz Beograda, koja im je organizirala i koncert u Areni Beograd.

"Poslije svih ratova prvi put se bilateralno sastaju 'vojske' Srbije i i Hrvatske i potpisujemo Sporazum o suradnji u području obrane. To je povijesni čin. Konačno ćemo staviti točku na mračnu prošlost koju ne smijemo zaboraviti, a koja treba biti pouka kako da surađujemo u budućnosti', rekao je Šutanovac za beogradski tjednik 'NIN'. 'To je zemlja s kojom smo imali ratna događanja, koja i danas ima određene traume iz devedestih godina, znatno veće nego što ima Srbija. Sama činjenica da ću Hrvatsku posjetiti u fukciji ministra obrane pokazuje da postoji želja s obje strane da se konačno neke stvari pomaknu nabolje', rekao je Šutanovac.

Nigdje u trgovini, ni u kabini niti na ulazu ne stoji nikava obavijest ili upozorenje da je objekt pod videonadzorom, čime se krši zakon.

Točno iznad kabine za presvlačenje u prodavaonici donjeg rublja Palmers koja se nalazi u prizemlju robne kuće Karlovčanka postavljen je videonadzor. Kako je većina artikala na policama trgovine namijenjena ženama jer se radi o donjem rublju i kupaćim kostimima, informacija da postoji mogućnost da su snimane tijekom presvlačenje uznemirila je danas brojne Karlovčanke.

Kamera se doista nalazi iznad kabine pa smo se spojili da vidimo koje područje snima, a to je blagajna i police. Moram priznati da u našim ostalim dućanima nije običaj da se kamere nalaze točno iznad kabina. Ovaj dućan je već dosta dugo otvoren, ne znam iz kojeg se to razloga tamo našlo pa smo se sada i sami iznenadili kad smo vidjeli gdje se kamera nalazi - rekla je za karlovački  Ljiljana Jakovljević, voditeljica marketinga Iris Mode d.o.o. koja je vlasnik trgovine Palmers, dodajući kako je uvjerena da kamera ne može snimati sa stropa u kabinu već samo prema policama i blagajni

Krši se zakon jer se u ovom slučaju radi o tajnom snimanju mušterija. Doznaje se da se snimljeni materijal ne može pregledavati u Karlovcu već samo u Upravi poduzeća u Zagrebu, a osim iznad kabine za presvlačenje, kamere su postavljene na ulazu te kod izloga.

I dok je mnogi koriste za razna javna istupanja, a drugi samo radi upoznavanja ljudi, stručnjaci apeliraju, pazite što pišete, vaši osobni podaci mogu se iskoristiti u marketinške svrhe. Od predsjednika, političara, pjevača, glumaca, svi su na Faceu. Svatko sa svojim ciljem. Dubravko Ćrnjak je za Facebook čuo prije dvije godine. Ima već 300-tinjak online prijatelja. Ali zbog fotomontaža političara koje je objavio imao je i nekoliko neugodnosti.

'Svatko, bilo tko može upasti u sistem.

Meni se par puta dogodilo da su mi lozinku ukrali pa sam morao ponovo to vraćati. Ali sad kad sam stavio lozinku od 16 znamenki ne događaju se takve stvari', rekao je Dubravko. Društvene mreže imaju svoju funkciju, ali stručnjaci apeliraju: pazite na svoju privatnost. 'Nije Facebook jedina neetična kompanija i kada bi se ušlo u dubinu priče i kada bi se pogledalo kako rade razne komercijalne institucije, razne financijske institucije, vidjeli bi da nisu gore od Facebooka da su možda čak i gore', rekao je Lucijan Carić, IT stručnjak. Jer ugovori koji se nude na internetu namjerno su napravljeni manipulativno.'Tamo kaže, naravno jednim vrlo zamaskiranim pravnim jezikom, da vaši podaci mogu biti prepušteni bilo kome i da vi dajete pristanak na to i ako to tamo piše, a vi ste rekli 'I agree'', dodaje Carić.

Facebook bi moglo napustiti i 60 % korisnika

Na Facebooku je i Alina, djevojka koja želi apelirati na probleme HPV-a, a prva je u Hrvatskoj napisala priručnik o spolnosti. 'Mislim da podatke koje ja dajem ljudima ne može ne znam tko iskoristiti. Ipak je i web portal tu, sve skupa je povezano tako da meni ne može nitko ništa napraviti, ali za ostalo da, ima svega tamo', kaže Alina. Iako je 60 posto korisnika kazalo da će odustati od Facebooka zbog problema s iskorištavanjem osobnih podataka, stručnjaci misle da do toga ipak neće doći. Pod pravim ili lažnim imenom sasvim je svejedno. Jer, preko društvene mreže tako i tako ne možete znati tko se krije iza čijeg imena i prezimena, kao i za što će vaši osobni podaci biti korišteni. Jer internet nije ispovjedaonica. Stoga ako koristite Facebook samo odlučite što hoćete time postići. Ako želite djelovati javno, onda morate prihvatiti posljedice javnog djelovanja.

Zagreb, 20. svibnja 2010. – danas je u Matici Hrvatskoj održana konferencija za novinare na kojoj je predstavljana humanitarna udruga „Ruka dobrote“ koju su utemeljili ugledni pojedinci iz različitih područja djelovanja među kojima i načelnik Bistre g. Krešimir Gulić. Predsjednik Udruge, g. Milo Ostović, te potpredsjednici, g. Zorislav Lukić i g. Danijel Koletić, najavili su pokretanje istoimene humanitarne akcije koja započinje u lipnju, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Tim povodom, konferenciji je prisustvovao i državni tajnik dotičnog ministarstva, g. Stjepan Adanić. Akcija će za cilj imati prikupljanje materijalnih i financijskih sredstava domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj, ali isto tako će pokušati senzibilizirati hrvatsku javnost na posvajanje i udomljavanje djece, kojih u ovom trenutku ima više od 1300 u 33 doma te kojima osim profesionalne, kvalitetne skrbi, prema sadašnjim mogućnostima pripada dnevna naknada za džeparac od 3,33 kn, odnosno 100 kn mjesečno.

Uz akciju „Ruka dobrote“ stali su i hrvatski sportaši i kulturnjaci. Tako su se najpoznatiji hrvatski glazbenici okupili u band aid „Ruka dobrote“ kako bi izveli istoimenu pjesmu koja će se uskoro čuti na brojnim radio postajama. Nina Badrić, Oliver Dragojević, Feminem, Gibonni, Jacques Houdek, Ivana Husar, Goran Karan, Tereza Kesovija, Vladimir Kočiš Zec, Zorica Kondža, Josipa Lisac, Boris Novković, Davor Radolfi, Aki Rahimovski, Tedi Spalato, Jasmin Stavros, Đani Stipaničev, Miroslav Škoro, Marko Tolja, Vanna i Jasna Zlokić dali su svoj glas, a time i potporu ovoj akciji. Isto tako, s ciljem prikupljanja dodatnih sredstava, generacija „Vatrenih 98“ i ekipa „Hrvatskih gospodarstvenika“ odigrat će revijalnu nogometnu utakmicu čiji će termin biti najavljen 60 dana prije održavanja.

Humanitarna akcija trajat će do početka prosinca. Kako bi se ova tematika približila društvenoj zajednici, Udruga je po scenariju gđe. Nadice Hartmann Ambrošić snimila dokumentarni film pod nazivom „Heroji“, koji će se prikazivati u više od 15 gradova i na koji će biti pozvani gospodarstvenici. Utemeljitelji udruge vjeruju da će unatoč situaciji svaki pojedinac na svoj način pružiti Ruku dobrote i uključiti se u ovu humanitarnu akciju.

Ina je zatražila od Vlade povećanje cijena plina za kućanstva od 10 do 12 posto, potvrdio je to Bojan Milković, glavni izvršni direktor Ine, nakon današnje Glavne skupštine te kompanije. Radi se o novom udaru na standard građana jer je Ina u prosincu 2009. već digla cijene plina za kućanstva za 15 posto. Milković je obrazložio ovaj zahtjev rastom cijena plina na svjetskom tržištu. Naglasio je da je glavni cilj Ine u plinskom biznisu da se izbjegnu gubici i da se ove godine poslovanje dovede na nulu. Što se tiče industrijskih potrošača, u tijeku su pregovori, rekao je Milković, s najvećim kupcima, HEP-om i Petrokemijom, po kojoj će cijeni oni ove godine kupovati plin. Kad je riječ o Diokiju, predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott naglasio je da se radi o neugodnoj situaciji. Prema njegovim riječima, Dioki je jednostavno prestao plaćati plin te je zadnju godinu dana akumuliran dug od 120 milijuna kuna. 'Došli smo do zaključka da je taj dug prevelik i krenuli smo u pregovore oko njegovog smanjenja. Nije nam u interesu da prekinemo isporuku, međutim ne želimo da taj dug raste. Trebamo vidjeti može li Dioki platiti postojeći dug i jamčiti za buduće plaćanje', istaknuo je Áldott. Glavna skupština Ine donijela je odluku o uvjetnom povećanju temeljnog kapitala izdavanjem obveznica zamjenjivih za dionice. Pravo na upis imat će samo dva najveća dioničara, MOL i država, a mali dioničari će biti isključeni. Dokapitalizacija bi trebala biti izvršena do kraja godine, a maksimalni iznos je 1,5 milijardi kuna. Dva vodeća dioničara moraju još utvrditi detalje o tajmingu i konkretnom iznosu dokapitalizacije. Aldott je naglasio da će se novac dobiven od zamjenjivih obveznica iskoristiti za ulaganja, a ne za podmirenje duga. Prema njegovim riječima, dug prema državi smanjen je na 250 milijuna kuna. 'Možemo reći da Ina više nema dospjelih neplaćenih obveza s obzirom da je s Ministarstvom financija dogovoreno da će se preostalih 250 milijuna kuna platiti u ratama u narednih šest mjeseci', pojasnio je Aldott. Prvi čovjek Ine najavio je i ambiciozne ciljeve kompanije. 'Ne želimo samo preživjeti, želimo rasti i to ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji', rekao je Aldott, dodajući da će trebati puno napora da se Inu transformira u tvrtku koja će raditi na načelima efikasnosti. Glavne poluge koje bi trebale generirati rast i razvoj Ine su nova plinska polja u Sjevernom Jadranu te naftna i plinska polja u Siriji. Također, do kraja godine planira se završetak prve faze modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku, nakon koje će Ina moći opskrbljivati sve svoje potrošače gorivima Euro 5. Jedan od ključnih zadataka je i razvoj maloprodajne mreže u sklopu kojega se predviđa i modernizacija i širenje lanca benzinskih pumpi.

Lepa Brena održala je koncert u istarskom Tinjanu, a za tu je priliku odjenula vruće hlačice i pokazala da se usprkos godinama sjajno drži Koncert jedne od najvećih ex-Yu estradnih zvijezda započeo je sa satom zakašnjenja jer je Brena čekala da se publika okupi. Iako je na prošlogodišnjem koncertu u zagrebačkoj Areni pred čak 15 tisuća ljudi bila zakopčana do grla, za istarski nastup Lepa Brena (49) je uskočila u kratke hlače koje su istaknule njezin zaštitni znak - duge noge. Koncert u Tinjanu gledalo je oko 500 obožavatelja, a održan je uz jake sigurnosne mjere na nogometnom igralištu. Taj se nastup trebao održati prošle subote, ali je odgođen zbog kiše, blata i tehničkih problema s opremom koje su uzrokovale vremenske neprilike. Koncert je trajao više od dva sata.

Mislim da je malo onih koje to nije asociralo na neku povezanost (s politikom), a čuo sam se s mnogim odvjetnicima i oni slično misle, izjavio je Josipović. Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas da politiku treba odmaknuti od Hrvatske odvjetničke komore koja je, ustvrdio je, neobično brzo reagirala na istup odvjetnika Ante Nobila. - Komora je neobično brzo reagirala na poticaj koji je došao od, da tako kažem, tri tenora naše politike, i mislim da to nije dobro. Mislim da je malo onih koje to nije asociralo na neku povezanost (s politikom), a čuo sam se s mnogim odvjetnicima i oni slično misle - ustvrdio je predsjednik Josipović u razgovoru za Media Servis upitan za komentar pokretanja stegovnog postupka protiv Nobila, odvjetnika bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca. Naglasivši kako se politiku mora odmaknuti od HOK-a, Josipović je postavio i pitanje jednakosti kriterija jer je, kako je rekao, u prošlosti bilo slučajeva u kojima su odvjetnici na razne načine istupali u medijima, a HOK nije reagirao. Pritom nije htio komentirati istragu koja se provodi protiv Polančeca ističući kako bi bilo neumjesno da se kao predsjednik Republike 'upušta u konkretni slučaj' jer je to stvar državnih tijela, policije, DORH-a i sudstva. Jarnjaku nije mjesto na Bleiburgu Najavio je da će uskoro posjetiti Bleiburg i odati počast ubijenim vojnicima i civilima jer se ondje 'dogodilo nešto što se nije trebalo i smjelo dogoditi', pri čemu je dodao kako je posjet samo pitanje vremena i okolnosti. No, ocijenio je i da bi Hrvatski sabor trebao razmisliti o drukčijem načinu obilježavanja bleiburške tragedije. Osvrnuo se pritom na subotnje obilježavanje 65. godišnjice stradanja i na govor potpredsjednika Hrvatskoga sabora Ivana Jarnjaka. - Ja sam rekao da neću tamo dok se koristi za politiku, a vidite i potpredsjednik Sabora nije odolio, već je ispalio jednu malu strelicu prema meni smatrajući da sam tamo trebao biti - rekao je hrvatski predsjednik i dodao da mu ondje nije bilo mjesto jer je ponovno, iako u manjoj mjeri, bilo ustaškog znakovlja. Ni Jarnjaku ondje nije bilo mjesto jer je, kako je dodao, jedan od organizatora bleiburške komemoracije (tajnik počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić) 'čovjek kojem se sudilo za ubojstvo i vodi mu se postupak zbog otmice'. - Mislim da je Jarnjak, ako već nije vodio računa o svom dignitetu, trebao voditi o dignitetu žrtava i Sabora. Mislim da je vrijeme da Sabor razmisli da na jedan drugi način obilježi stradanje na Bleiburgu - ocijenio je. Hrvatska je učinila sve što je moguće u suradnji s Haagom Predsjednik Josipović izrazio je nadu da će Hrvatska do kraja godine završiti pregovore s EU-om, pri čemu je rekao kako je ostala samo još jedna prepreka, Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava). Istaknuo je kako bi bilo nepravedno da se Hrvatsku osuđuje za nesuradnju s Haaškim sudom zbog topničkih dnevnika. - Tu smo dosegnuli plafon i bilo bi nepravedno da se Hrvatsku proziva za nesuradnju. Mislim da je vlada učinila sve što je moguće - istaknuo je i dodao kako od glavnoga haaškog tužitelja Sergea Bramertza, koji idućeg tjedna dolazi u Zagreb, očekuje da će 'prepoznati što se radi i da će revidirati ocjenu'. Opovrgnuo je najave iz nekih medija da će ovog vikenda posjetiti Kumrovec, gdje se obilježava rođendan Josipa Broza Tita, i rekao kako će biti u Krapini i posjetiti novootvoreni muzej neandertalaca. Zauzeo se za to da se dužnosnike u javnoj komunikaciji naziva 'onako kako je primjereno'.

Uhvatili smo Modnog Mačka na Zrinjevcu u prvoj šetnji s novim nosom, a ispričao nam je da je presretan jer je Siniša Glumičić ostvario njegove snove i da je sada potpuna osoba Iako bi drugi rekli da je s njegovim nosom sve u redu, Modni Mačak alias Marko Grubnić smatrao je da je preširok te se nakon brojnih konzultacija s estetskim kirurgom Sinišom Glumičićem odlučio za plastičnu operaciju nosa. 'Ponekad, kada bih gledao svoje fotografije, nos mi se činio preširokim te bih molio fotografe da ga malo suze. Sada više nema toga i zaista sam presretan jer sam ostvario svoj veliki san i sve je savršeno ispalo', priča Modni Mačak kojeg smo ulovili na Zrinjevcu, u prvoj šetnji tijekom koje je pokazao javnosti novi izgled svog nosa. 'Ulovili ste me u prvoj šetnji s novim nosom. Nisam mislio skrivati da sam operirao nos, već sam se htio u miru oporaviti od operacije. Oporavak traje dva tjedna i ulovili ste me u prvoj šetnji', priča Marko, koji je neizmjerno zahvalan Siniši Glumičiću što mu je napravio savršen nos. 'Siniša i ja smo puno pričali i napravio je točno onakav nos kakav sam ja zamislio u svojoj glavi. Neizmjerno sam mu zahvalan, kao i njegovom osoblju koje se od početka ponašalo divno prema meni i brinulo se za mene čitavo vrijeme. Glumičić je jedini plastični kirurg kojemu bih dao svoje povjerenje jer ga smatram vrhunskim profesionalcem, baš kao i njegovo osoblje kojem se ovim putem zahvaljujem zbog ljubaznosti', kazao je Marko te dodao da njegov sadašnji nos nije krajnji rezultat operacije, već da mora proći još neko vrijeme da splasnu otekline.

Kako neslužbeno doznajemo, u subotu ujutro je iz Makarske u splitsko rodilište dovezena rodilja koja je, kako je naknadno utvrđeno ultrazvučnim pregledom, nosila mrtvo dijete. Nakon pregleda umjetno su izazvani trudovi te je dijete porođeno mrtvo. Dijete je umrlo zbog omotavanja pupčevine oko vrata te se ono, na žalost, ugušilo. Iako mnogi ovaj slučaj sada žele prikazati kao posljedicu zatvaranja županijskih rodilišta i potrebnog prijevoza do Splita, od medicinskog osoblja splitske bolnice doznajemo da je ovo jedna relativno „normalna“ pojava u trudnoći. Naime, od dobro obaviještenog bolničkog izvora saznajemo da ovakvih i sličnih slučajeva i splitskoj bolnici zna biti i do 20-ak godišnje.

Pahor je rekao da se prošle godine u Trakošćanu s Kosor neslužbeno dogovorio da će Slovenija dobiti kontakt s otvorenim morem. Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u ponedjeljak u parlamentu da prošlogodišnji dogovor s predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor u Trakošćanu vidi kao neslužbeni dogovor dviju strana da Sloveniji pripada izlaz na otvoreno more. Govoreći u parlamentu o prvom sastanku s Jadrankom Kosor u Trakošćanu krajem kolovoza prošle godine, kad je Slovenija odustala od blokade hrvatskih pristupnih pregovora, Pahor je rekao da su se tada neslužbeno dogovorili o uvažavanju dvaju uzajamno korisnih interesa, interesa Hrvatske da nastavi pregovore s EU-om i interesa Slovenije da dobije kontakt s otvorenim morem. "Moj prijedlog je bio da se potraži rješenje koje je u obostranom interesu. Ja sam prije, tada i poslije navodio da je što se tiče Slovenije to rješenje graničnog pitanja, pri čemu nema nikakve sumnje da je vitalni interes Slovenije kontakt s otvorenim morem", rekao je Pahor. O tajnosti Dodao je da taj neslužbeni dogovor nije zahtijevao da bude javan i otkriven, ali takav je sporazum, kako ga on shvaća, postignut jer u suprotnom ne bi mogli slijediti događaji koji su završeni potpisivanjem arbitražnog sporazuma i deblokadom hrvatskih pristupnih pregovora. Pahor je rekao da je tako povoljan sporazum kojim će Slovenija dobiti izlaz na otvoreno more mogao postići samo u danim okolnostima, kad je Hrvatska željela ući u EU i prekinuti slovensku blokadu. Predsjednik slovenske vlade ustvrdio je da hrvatska strana "načelno prihvatila" njegov "vjerodostojan prijedlog" o dva nacionalna interesa i uzajamnoj koristi. "To nije bilo potrebno otvoreno reći niti iznositi detalje, prijedlog je bio načelno prihvaćen, svi smo znali o čemu govorimo", dodao je Pahor. Istaknuo je kako u izjavama o neslužbenom dogovoru mora biti oprezan kako ne bi djelovao na hrvatsku javnost te pokvario uspostavljeno povjerenje s predsjednicom hrvatske vlade i "novu atmosferu" u odnosima s Hrvatskom, a neslužbeni dogovor mora spomenuti zbog slovenske javnosti koja misli da je arbitraža za Sloveniju nepovoljno rješenje.

Nisam baš u Arsenalu igrao drugi dio sezone, tako da sam jako sretan što sam u reprezentaciji i što ću zaigrati, rekao je Eduardo i krenuo na trening u Bad Tatzmannsdorfu. Šalio se, tehnicirao, ali nakon sat i pol ljubičaste je kopačke zamijenio tenisicama. Trčkarao je pola sata, a potom se uhvatio za leđa. Odmah je otišao na magnetsku rezonanciju, koja je pokazala da nema oštećenja, no izgleda da Eduardo neće konkurirati za utakmicu protiv Austije. - I Jurica Buljat se ozlijedio, vjerujemo da nije riječ o rupturi, ali pola-pola je hoće li zaigrati. Doveli smo se u situaciju da imamo nedovoljno igrača za utakmicu - kazao je hrvatski izbornik Slaven Bilić. U odnosu na posljednje dvije godine momčad se uvelike promijenila. - Na Europskom prvenstvu naši su igrači bili mladi, a ni sad nisu u najboljim godinama. Nema braće Kovač, Šimića, Klasnića. Nedostaje nam gotovo deset igrača. Teško je u ovako maloj zemlji pronaći nogometaše za reprezentaciju. Ali i dalje imamo krug od 25 koji mogu braniti čast - zaključio je Bilić. A na treningu je briljirao Mario Mandžukić, ali ne kao napadač nego kao - golman. Stao je Mandžo na gol i izazvao Pletikosu na dvoboj u slobodnim udarcima. Opalio je Plete dvaput, no Mandžo je oba udarca skinuo.

Zbog štete koju su u subotu rano ujutro počinili u hotelu Neva u vlasništvu splitskog gradonačelnika Željka Keruma u Podstrani kraj Splita, policija traga za 32- godišnjakom i skupinom muškaraca, potvrdila je danas policija ne navodeći ime vlasnika hotela Neva. Taj 32- godišnjak, kojeg je prepoznao recepcioner, ušao je s društvom u hotel oko 6 sati. Prvo su pojeli doručak, potom popili veću količinu alkohola, da bi se naposljetku izmokrili po stolu na kojem je bila hrana pripremljena za goste hotela. Prije izlaska iz Neve izgrednici su iz blagajne ukrali manju količinu novca.

Središnjom komemoracijom za žrtve obilježena je jučer 65. obljetnica pogibije hrvatskih vojnika iz Drugog svjetskog rata, domobrana i ustaških postrojba NDH te hrvatskih civila na Bleiburškom polju. Okupilo se nekoliko tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva, a predstavnik Hrvatskog sabora, njegov potpredsjednik Ivan Jarnjak, iskoristio je za svoju nazočnost za obračun s predsjednikom Ivom Josipovićem i njegovim prethodnikom Stjepanom Mesićem. - Ne mogu prihvatiti da je osveta na Bleiburgu bila nužna, kako to neki danas tvrde, jer žrtva je uvijek žrtva ma tko ona bila i zločin je uvijek zločin ma tko ga počinio. Nema ni opravdanja za mogući odgovor što se danas sugerira od nekih najviših pozicioniranih političara da se među pogubljenima našlo i mnogo ratnih zločinaca koji bi pred svakim sudom bili osuđeni na smrt. U svakom se moralnom pravu mora držati starog priznatog načela kako je bolje da 100 krivaca bude nekažnjeno nego da jedan nevin bude zbog sudske zablude smaknut. Još je gore kada nema nikakvoga suđenja kao što je to bilo na Bleiburgu i cijelom križnom putu - rekao je Jarnjak, očito misleći na Mesića i njegove riječi da u Jasenovcu nije bilo onih koji su krivi za žrtve u Bleiburgu, ali obratno jest. - Neki za koje smatram da bi trebali doći na ovo mjesto ne žele se pojaviti u Bleiburgu jer se on tobože politizira, a ja kažem da nema tu nikakve politizacije. Mi danas kršćanski opraštamo - rekao je Jarnjak, Dodao je kako se na Bleiburgu odaje “počast svim žrtvama fašističkog i komunističkog ideološkog i rasističkog nasilja” i “da nam se više nikada ne ponove ni Bleiburg, ni Jasenovac ni Ovčara”. - U ime Hrvatskog Sabora došao sam izraziti duboki pijetet prema mnogobrojnim nevinim žrtvama u drugom svjetskom ratu. Ovo je mjesto gdje se uči naša povijest, jer narod koji ne zna svoju prošlost nema ni sigurnu budućnost. Zbog toga treba prestati raspirivati staru i sijati novu mržnju među Hrvatima i manipulirati nevinim žrtvama s jedne i s druge strane - rekao je Jarnjak. S bleiburškog polja odaje se počast i svim žrtvama Domovinskog rata bez kojih ne bi bilo današnje Hrvatske. - Ima danas onih koji nam poručuju da bi se u Hrvatskoj trebala zabraniti proslava Oluje. Poručujem im s ovog mjesta da je zanavek prošlo svršeno vrijeme kada su drugi određivali Hrvatima što smiju a što ne smiju obilježavati, a njima poručujem da bi im bilo bolje i korisnije da konačno priznaju agresiju na Hrvatsku - poručio je Jarnjak prije početka misnoga slavlja na Bleiburgu. Kao predstavnik Počasnog bleiburškog voda Vice Vukojević u govoru se prisjetio zločina u Katynskoj šumi uspoređujući ih s onima na Bleiburgu, dok je izaslanik parlamenta BIH Velimir Jukić također pozdravio prisutne. Po kišnom vremenu u bleiburškom polju moglo se sresti ljude s raznim oznakama od HOS-a i HDZ-a, do šaljivih kapa s natpisima „U mirovini“. Budući je brojna i pripremljena austrijska policija najavila hapšenje onih s nedozvoljenim neonacističkim znakovljem nije bilo pojedinaca u ustaškim uniformama iako je moglo zateći brojne detalje poput amblema, majica i značaka sa ustaškim zankovljem, a iako je veći dio ljudi bio odjeven u crno, ustaških uniformi nije se moglo sresti. Da li zahvaljujući austrijskoj policiji i zaštitarima koji su vrebali na svakom koraku ili je razlog neki drugi, ne znamo. Govorkalo se o specijalnim mobilnim zatvorima koje je austrijska policija pripremila za nepoćudno odjevene, ali smo pitajući ljubaznog austrijskog policajca o tom, od njega dobili samo osmijeh i odmahivanje rukom. Na samom ulazu istaknuto je i upozorenje o videonadzoru, ali i zvučnom nadzoru (!) koji po nalogu kotarskog poglavara vrši policija u svrhu sprečavanja eventualnih izgreda. Prva molitva bila je za islamske žrtve Bleiburga, a zatim su nakon svih govornika molitvu sa svima prisutnima poveli katolički svećenici među kojima se u povorci zatekao i pater Vjekoslav Lasić. „Di je drug Josipović“ i „Oće li doć počasni gost Mesić“, pitali su se naglas .

Slovenija otvara dva poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, a neslužbeno se doznaje kako je riječ o ribarstvu i okolišu, dok je zatvorena ostala vanjska i obrambena politika.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njen slovenski kolega Borut Pahor dogovorili su se na svom radnom i prijateljskom susretu u Kranjskoj Gori da do iduće pristupne konferencije Hrvatske s Europskom unijom pokušaju riješiti pitanja vezana uz slovensku suzdržanost glede otvaranja triju hrvatskih pregovaračkih poglavlja. Slovenski premijer izjavio je nakon sastanka da će se do iduće pristupne konferencije, koja se održava 19. veljače, pokušati riješiti ''barem dva od triju aktualnih pitanja, tako da Slovenija više ne bi imala rezervi'' u vezi s otvaranjem tih poglavlja. Pahor nije precizirao o kojim je poglavljima riječ, a na zadnjoj pristupnoj konferenciji u prosincu prošle godine Slovenija zbog sadržajnih rezervi nije omogućila otvaranje pregovaračkih poglavlja ribarstvo, okoliš te vanjska i obrambena politika. Dva poglavlja od tri, odnosno slovenske primjedbe koje se njih tiču, mogla bi biti sadržajno raščišćena najprije na razini mješovitih povjerenstava čije je formiranje zajedno dogovoreno, a onda i na razini vlada, naglasio je Pahor istaknuvši da nije riječ o slovenskoj blokadi poglavlja nego da je Slovenija svoje sadržajne rezerve na tri poglavlja dala u skladu s pravom koje u pristupnom procesu imaju sve članice EU-a.

Slovenski premijer kazao je također da se dobri odnosi država i mogućnost rješenja ostalih otvorenih pitanja nastavljaju nakon što je ''najteže pitanje'' odnosno pitanje granice riješeno arbitražnim sporazumom. Pahor je rekao da je dogovoreno ponovno pokretanje djelovanja

Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, i to za deset posto.

Premijerka Kosor rekla je da se povlaštene mirovine iznad 3.500 kuna smanjuju za deset posto osim onima koji su je stekli radom u istarskim ugljenokopima, oni koji su bili izloženi azbestu, stopostotnim invalidima i rudarima.Kosor je istaknula kako će tom mjerom biti obuhvaćeno oko 90 tisuća korisnika mirovina. 'Nećemo dozvoliti da mirovine padnu ispod 3.500 kuna tako da se mirovine od 3.500 do 3.900 kuna neće smanjivati po ovom principu', kazala je Kosor ne precizirajući po kojem principu hoće.

Ta mjera stupa na snagu 1. srpnja i do kraja godine u proračunu će se sakupiti 250 milijuna kuna više, a sljedeće godine 610 milijuna kuna. Kosor je rekla da su tu mjeru kao i cijeli program gospodarskog oporavka podržali i čelnici Europske banke za obnovu i razvitak. Kosor je najavila i da će na sljedećoj sjednici donositi izmjene zakona o pravima saborskih zastupnika. Kaže kako će jedna od glavnih točaka biti ograničavanje sredstava za putovanja koja će od sada morati biti vezana samo za rad u Saboru.

Donesena je i odluka o izmjeni tarife Zakona o upravim pristojbama koje je predstavila ministrica prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Predložila je smanjenje tarifa za 40 posto, a oslobođenje plaćanja pristojbe za objekte u kojima žive Romi, objekte na području posebne državne skrbi i sve poljoprivredne objekte. Ministrica kaže kako se objavom Zakona o upravnim pristojbama u Narodnim novinama moraju za građane smanjiti svi komunalni doprinosi u lokalnim samoupravama te objašnjava kako je do sada maksimalna vrijednost metra kubnog građevine iznosio 1.800 kuna, a da je sada maksimalnim iznos 1.382 kune.

Kako doznajemo od glasnogovornice PU varaždinske, radi se o mlađim ženskim osobama, a tijela su pronađena u starom toku rijeke Drave. Tijela je pronašao kanuist koji je prvo dojavio policiji o jednom tijelu, a nekoliko trenutaka kasnije, stotinjak metara dalje pronađeno je i drugo tijelo. Prema neslužbenim informacijama, tijela nisu dugo u vodi niti na njima ima vidljivih ozljeda. Tijela su prevezena u bolnicu kako bi se izvršila obdukcija. Prema prvim neslužbenim informacijama, uzrok smrti je utapanje, a djevojke su počinile samoubojstvo.Pregledom mjesta događaja u čamcu na obali rijeke pronađene su dvije torbe s osobnim dokumentima. Provedenim očevidom je utvrđeno da se na obali rijeke Drave nalaze knjige i drugi osobni predmeti, najvjerojatnije vlasništvo pronađenih mrtvih osoba.

Roditelji identificirali djevojke

Od strane obitelji na Odjelu patologije Opće bolnice Varaždin izvršeno je prepoznavanje mrtvih tijela, a utvrđeno je da se radi o 18-godišnjima M.Ž. i T.K., priopćila je policija. Obje djevojke bile su učenice 4L razreda jedne strukovne škole u Varaždinu. Jedna od djevojaka sinoć je nešto prije ponoći na Facebooku ostavila poruku. "Toxy i Bonka was swe jako puno woleee...by...by...", stajalo je u poruci. Nadalje, utvrđeno je da su dvije maturantice jučer, 11. svibnja u popodnevnim satima zajedno s društvom slavile "Dane maturanata" nakon čega je proslava završila te se cijelo društvo oko 22 sati razišlo, dok su se njih dvije udaljile u smjeru rijeke Drave. Prema dosad prikupljenim informacijama došlo se do saznanja da su djevojke najavile samoubojstvo te će se navedene okolnosti provjeriti obdukcijom, vještačenjima i drugim mjerama i radnjama.

Sve postojeće rezerve nafte ljudi će iscrpiti do 22. listopada 2047. godine. Prema tvrdnjama energetskog portala Europske unije, tog će dana, u 20:58 sagorjeti i posljednja kap "crnog zlata", dok će prirodnog plina preostati za narednih 19 godina, odnosno do 2.11.2068. godine u 9:25. Najdulje će trajati uran, čak do 28. studenog 2144. godine.

Energetski je portal objavio kako najviše naftnih rezervi ima Bliski istok - Saudijska Arabija, Iran, Irak i Kuvajt, a na petom mjestu je Venezuela, iza koje su Ujedinjeni Arapski Emirati i Rusija. SAD se nalazi tek na 11., Kina na 14. mjestu po količini naftnih zaliha iako su navedene zemlje najveći potrošači nafte. Prikladno, na istom je portalu objavljeno i pregršt savjeta o štednji energije i nafte.