Konačni dogovor bankara, Vlade i HNB-a

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Reklame

BANKE PRISTALE NA KOMPROMIS, ALI UZ UVJET: NEMA UVOĐENJA POREZA

Vlada i bankari postigli su velik kompromis, a detalje će brusiti do srijede, kada će objaviti dogovor

Klijenti koji imaju ratu kredita u protuvrijednosti 1000 švicarskih franaka, mjesečno će otplaćivati 5800 kuna. U odnosu na današnji tečaj, to je gotovo 1000 kuna manje.Osnovni gabariti To je suština dogovora koji su danas zaključili predstavnici Vlade i banaka, a usuglašeni model ublažavanja posljedica rasta tečaja švicarskog franka Jadranka Kosor i bankari javnosti će prezentirati u srijedu.

Nakon susreta s ministricom financija Martinom Dalić na kojem su se definirali osnovni gabariti, predstavnici Hrvatske udruge banaka danas su brusili posljednje detalje vezane uz način pomoći dužnicima u švicarcima.

Čini se da je na pomolu velik kompromis između onoga što je tražila Vlada i stavova bankara, ali uz jedan uvjet: da Vlada bankama ne uvodi nikakav porez na aktivu.

Istodobno, pao je i tečaj franka, na 6,75 kuna. Prema dostupnim informacijama, ministrica M. Dalić i bankari postigli su dogovor da se ide na model balona, što znači da će dužnici u definiranom roku otplaćivati kredit po fiksnom tečaju, a razliku između fiksnog i tržišnog tečaja plaćati poslije.

Samovolja banaka

Susret je bio vrlo konstruktivan, što se za prethodne razgovore baš i ne bi moglo reći - priznao je jedan bankar. Izostanak ministara Đure Popijača i Domagoja Miloševića, čini se, olakšao je pregovore, a i bankari su ovaj put došli s malo ambicioznijim pristupom. O opciji oporezivanja banaka nije se ni govorilo jer su banke jasno dale do znanja da u tom slučaju dogovor i nije moguć.

Ako to Vlada želi, neka uvede porez. U tom slučaju, banke će nastaviti poslovati u skladu sa sklopljenim ugovorima - izjavio je član Uprave jedne banke.

Što uključuje model balona?

Ministrica Martina Dalić inzistirala je da se tečaj franka fiksira na 5,8 kuna, kao što je predložila premijerka Jadranka Kosor. Bankari smatraju da bi više opravdanja imao tečaj od 6 kuna, ali znaju da Vladin prijedlog ima i političku težinu. Niža razina tečaja podrazumijeva da će biti veći dio otplate kredita koji ide na balon. Banke su pristale i na postupno spuštanje osnovnih kamatnih stopa na švicarce , što će dodatno smanjiti iznos rate. Međutim, to ipak neće biti onako kako je tražila Vlada, da se kamate vrate na početne pozicije kada je realiziran kredit.

Tečajne razlike

Koliko će se smanjiti, ovisi od banke do banke. Neke su već spuštale kamatne stope, više od drugih. Usto, bankari stalno podsjećaju da su oni koji imaju teškoća s vraćanjem kredita mogli doći na šaltre i zatražiti reprogram ili moratrorij, a dogovarali su i niže kamatne stope.

Ostalo je otvoreno pitanje iznosa kamatne stope za dio duga koji ide u balon, koji čini razliku između fiksnog i tržištnog tečaja, kao i rok njegova trajanja. Valja očekivati da će se idućih dana polazne pozicije pregovarača približiti. Kad je riječ o kamatnoj stopi, Vlada traži da ona bude nula, a banke predlažu da iznosi oko četiri posto. Računa se da bi na kraju mogla biti od dva do tri posto. Rok trajanja balona, pak, teško će iznositi deset godina, kao što predlaže Vlada. Vjerojatniji je rok od pet do šest godina.

Dug neće biti oprošten

Razlog njihovoj ranijoj rezerviranosti prema iznalaženju konačnog dogovora, čini se, upravo je bio dojam koji se stvarao u javnosti da će dio duga, zahvaljujući Vladinoj intervenciji, sada biti oprošten, te da je politika u prvom planu. No, ostaje i činjenica da su banke ostavljale dojam pasivnosti i nezainteresiranosti, bez obzira na veličinu problema i stvorenu psihozu.